Islamski svijet

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Procentualni udio muslimanskog stanovništva u svijetu (Pew Research Center, 2014.)

Islamski svijet, muslimanski svijet ili ummet (arap. أمة (ummah) - nacija ili društvo) je široko korišten termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici islamskog svijeta su osobe koje se pridržavaju islamskog učenja tj. muslimani. U kulturološkom smislu, muslimanski svijet se odnosi na islamsku civilizaciju i pripadnike te civilizacije, muslimane. U modernom geopolitičkom smislu, termin islamske nacije obično se odnosi na područja kao što su: države, regije, okruzi, odnosno gradovi, sa kolektivno većinskim muslimanskim stanovništvom.

Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani. [1] Procentualno po svjetskim regionima, muslimani čine slijedeći udio u ukupnom stanovništvu: oko 24,8% u Aziji-Okeaniji[2], 91,2% u regionu Bliski istok-Sjeverna Afrika,[3] 29.6% u subsaharskoj Africi,[4] oko 6,0% u Evropa,[5] i oko 0,6% u Sjevernoj Americi i Južnoj Americi.[6][7]

Historija[uredi | uredi izvor]

Tabula Rogeriana, izrađena od strane arapskog geografa i kartografa Muhameda El-Idrisija 1154. godine, jedna je od najnaprednijih drevnih mapa svijeta. El-Idrisi je također pisao o različitim muslimanskim zajednicama koje je pronašao u raznim zemljama
Glavni članak: Historija islama

Historija islama je kako historija samog islama kao religije, također i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na Arabijskom poluostrvu, početkom 7. vijeka, objavom Kur'ana Muhammedu s.a.w.s. u mjesecu ramazanu. Za vrijeme Rašidunskog halifata islam se brzo proširio poluostrvom i susjednim zemljama a samo 100 godina nakon poslanikove smrti islamska država obuhvatala je teritoriju od Španije na zapadu preko južne Italije, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka do Centralne Azije na istoku.

Države nastale na temelju islama, kao što su: Abasidski i Fatimidski halifat, Almoravidska dinastija, Seldžučka država, Mogulsko, Safavidsko i Osmanlijsko carstvo su bile među najuticajnijim i najuglednijim silama u historiji.

Klasična kultura[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Zlatno doba islama

Geografija[uredi | uredi izvor]

Islam je po broju pripadnika druga religija na svijetu. Prema studiji iz 2010. godine, objavljene u januaru 2011.,[8] 1,57 milijardi ljudi se izjašnjava kao muslimani što čini više od 23% svjetske populacije.[9] Prema Pew Research Center-u u 2010. godini bilo je 49 država sa većinski muslimanskim stanovništvom.

Države sa najbrojnijom muslimanskom populacijom[uredi | uredi izvor]

Izuzev Indije, Nigerije, Etiopije, Kine i Rusije u svim slijedećim nabrojanim državama muslimani čine većinu.

Muslimani također nastanjavaju i imaju službeni status u slijedećim državama i područjima:

Sjeverna Afrika: Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sudan;
Sjeveroistočna Afrika: Somalija, Somaliland (de facto država), Eritreja, Etiopija i Džibuti;
Zapadna Afrika: Mali, Senegal, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Burkina Faso, Sijera Leone, Niger i Nigerija.
Centralna Azija: Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan, Xinjiang (Kina)
Jugozapadna Azija: arapske države kao što su Saudijska Arabija, Irak, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i nearapske države kao što su Turska, Sjeverni Kipar i Iran.
Južna Azija: Afganistan, Pakistan, Bangladeš i Maldivi
Jugoistočna Azija: Indonezija, Brunej i Malezija
Istočna Azija: dijelovi Kine (Ningxia)
Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo, dijelovi Rusije (Sjeverni Kavkaz i Regija Volga) i Ukrajine (posebno na Krimu)

Demografija[uredi | uredi izvor]

Pogled na Jakartu, Indonezija. Ova zemlja ima najbrojniju muslimansku populaciju na svijetu

Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih etničkih skupina. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: arapski, urdu, bengalski, pandžabski, malajski, javanski, sudanski, svahili, hausa, fula, berberski, tuareški, somalijski, albanski, bosanski, ruski, turski, azerbejdžanski, kazaški, uzbečki, tatarski, perzijski, paštu, belučki, sindski, kašmirski i mnogi drugi jezici.

Religija[uredi | uredi izvor]

Dva glavna pravca u islamu su sunitski i šiitski islam. Veliku većinu muslimana u svijetu čine suniti i to između 87 i 90 procenata.[12]

Šiiti i pripadnici ostalih pravaca u islamu sačinjavaju oko 10-13% od ukupnog muslimanskog stanovništva.

10 država s najvećim procentom šiitskih muslimana su: Iran (93%), Azerbejdžan (61%), Irak (55%), Jemen (36%), Liban (27%),[13] Pakistan (25%), Sirija (17%), Turska (15%), Afganistan (15%) i Indija (2,7%).[14]

Geografska distribucija[uredi | uredi izvor]

U islamu postoje različite pravne škole, tj. škole fikha tako da danas unutar sunitskog islama postoje četiri takve škole odnosno mezheba:

Glavni mezhebi i njihova distribucija po muslimanskim zemaljama
Mapa glavnih denominacija i religija svijeta

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Glavne ekonomije islamskog svijeta sastoje se od pojedinih ekonomskih sistema zapadne Azije, Južne Azije, jugoistočne Azije, glavnine ekonomija Bliskog istoka, Sjeverne i Zapadne Afrike.[15]

Islamska ekonomija zabranjuje lihvarenje dok se u većini muslimanskih zemalja koristi zapadno bankarstvo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Budućnost globalne muslimanske populacije Pristupljeno 7. juna 2015.
  2. ^ Azijsko-pacifički region Pristupljeno 7. juna 2015.
  3. ^ Region B. - S. Afrika Pristupljeno 7. juna 2015.
  4. ^ Subsaharska Afrika Pristupljeno 7. juna 2015.
  5. ^ Muslimansko stanovništvo Evrope Pristupljeno 7. juna 2015.
  6. ^ Muslimansko stanovništvo Amerika Pristupljeno 7. juna 2015.
  7. ^ Prvi put u historiji broj muslimana veći od broja katolika - http://www.theguardian.com/ 31. 03. 2008. Pristupljeno 7. juna 2015.
  8. ^ Muslimansko stanovništvo po državama Pristupljeno 7. juna 2015.
  9. ^ Previranja u svijetu islama Pristupljeno 7. juna 2015.
  10. ^ "Penduduk Menurut Wilayah dan Agama yang Dianut" [Populacija po regionima]. Sensus Penduduk 2010. Jakarta, Indonesia: Badan Pusat Statistik. 15 May 2010.  Muslimani 207176162 (87.18%), Kršćani 16528513 (6.96), Hinduisti 4012116 (1.69), Budisti 1703254 (0.72), Konfučijisti 117091 (0.05), Ostali 299617 (0.13) Ukupno 237641326
  11. ^ "Sudan Overview". http://www.sd.undp.org/. Pristupljeno 2015-06-07. 
  12. ^ Globalna muslimanska populacija Pristupljeno 8. juna 2015.
  13. ^ Religijske slobodePristupljeno 8. juna 2015.
  14. ^ Najveće šiitske zajednice Pristupljeno 8. juna 2015.
  15. ^ Including Islamic states, Secular states, Nations with state religions, and those nations with no declaration that have a notable Islamic religious majority as percentage of the population.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]