Gvineja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Za druga značenja, pogledajte Gvineja (čvor).
Republika Gvineja
République de Guinée
Zastava Gvineje Grb Gvineje
Zastava Grb
Himna"Liberté"

Položaj Gvineje
Glavni grad Conakry
Službeni jezik francuski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Lansana Conté
 -  Predsjednik vlade Cellou Dalein Diallo
Nezavisnost Od Francuske 2. oktobra 1958
Površina
 -  Ukupno 245.857 km2 (75.)
 -  Vode (%) 0
Stanovništvo
 -  Ukupno 9.467.866 (83.)
 -  Gustoća stanovništva 30,5/km2 
Valuta Gvinejski franak (100 centima; nije u upotrebi)
Vremenska zona UTC +0
Internetska domena .gn
Pozivni broj 224

Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski okean, a na kopnu graniči sa Gvinejom Bisao i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Obalom Slonovače na istoku, Liberijom na jugu, te Sijera Leoneom na jugozapadu.

U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potiče današnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sistem Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetim godinama 20. vijeka nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije.

Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75% BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobijanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vlada[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Politička uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]