Gvineja
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Republika Gvineja République de Guinée |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "Liberté" |
||||||
Položaj Gvineje
|
||||||
Glavni grad | Conakry |
|||||
Službeni jezik | francuski | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Mamady Doumbouya | |||||
• Predsjednik vlade |
Mohamed Béavogui | |||||
Nezavisnost | Od Francuske 2. oktobra 1958. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
245.857 km2 (75.) | |||||
0 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
9.467.866 (83.) | |||||
30,5/km2 | ||||||
Valuta | Gvinejski franak (100 centima; nije u upotrebi) | |||||
Vremenska zona | UTC +0 | |||||
Internetska domena | .gn | |||||
Pozivni broj | 224 |
Gvineja je država u Zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski okean, a na kopnu graniči sa Gvinejom Bisao i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Obalom Slonovače na istoku, Liberijom na jugu, te Sijera Leoneom na jugozapadu.
U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potiče današnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sistem Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetim godinama 20. vijeka nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije.
Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75% BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobijanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Gvineja je dobila ime po regiji Gvineja. Gvineja je tradicionalno ime za regiju Afrike koja se nalazi uz Gvinejski zaliv. Prostire se na sjever kroz šumovite tropske regije i završava na Sahelu. Izraz Gvineja dolazi direktno od portugalske riječi Guiné, koja se pojavila sredinom 15. vijeka, a odnosi se na zemlje naseljene Gvinejom, generički izraz za crne afričke narode južno od rijeke Senegal, za razliku od "tawny" Zenaga Berbera iznad njega, kojega su zvali Azenegues ili Mavri.[1]
Historija[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Vlada[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Politička uprava[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Geografija[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Privreda[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Kultura[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "guinea | Origin and meaning of guinea by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2021-06-26.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Guinée na Wikimedia Commonsu. |
Commons ima datoteke na temu: Gvineja |
![]() |
WikiAtlas ima mape na temu: Gvineja |
- Službeni sajt Predsjednika Gvineje
- Gvineja na CIA World Factbook
- Gvineja na BBC News
- Gvineja na Encyclopædia Britannica
- Gvineja na "International Futures"