Etiopija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Savezna Demokratska Republika Etiopija Ityop'iya Federalawi Demokrasiyawi Ripeblik |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "Whedefit Gesgeshi Woude Henate Ethiopia" |
||||||
Položaj Etiopije
|
||||||
Glavni grad | Adis Abeba |
|||||
Službeni jezik | amharski | |||||
Državno uređenje | ||||||
- | Predsjednik | Mulatu Teshome Wirtu | ||||
- | Predsjednik vlade | Haile Mariam Desalegne | ||||
Nezavisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva u decembru 1944. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 1.127.127 km2 (26.) | ||||
- | Vode (%) | 0,7 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Ukupno | 73.053.286 (16.) | ||||
- | Gustoća stanovništva | 64,8/km2 | ||||
Valuta | Birr (100 centa) | |||||
Vremenska zona | UTC +3 | |||||
Internetska domena | .et | |||||
Pozivni broj | 251 |
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike. Nema izlaza na more, a graniči na sjeveru s Eritrejom, na zapadu sa Sudanom i Južnim Sudanom, na jugu s Kenijom te na istoku sa Somalijom i Džibutijem.
Historija[uredi | uredi izvor]
Etiopija je tokom historije održavala trgovačke veze sa drevnim Egipćanima, Arapima, te drugim narodima sa prostora Afrike i Azije. Bila je pominjanja u važnim antičkim izvorima, pogotovo sa starim grcima. Primili su kršćanstvo te su imali kontakte s Bizantijom. Tu su došli i prvi muslimani koji su bili protjerani iz Arabije, a bili su pod zaštitom kršćanskog kralja. Osvojili su okolna područja Arabije (Jemen), ali su sa snaženjem muslimana bili protjerani. Etiopska crkva ima naziv koptska. Zatim su stigli Portugalci u 15. vijeku. Etiopiju niko nije pokušavao osvojiti osim Arapa ali nisu ulazili u dubinu zemlje. Bila je prvi put ujedinjena pod carem Teodorom u 19. vijeku. Italijani su je pokušali osvojiti ali bezuspješno. Car Haile Selasije je organizovao državu, ali je zbog nove italijanske okupacije pobjegao 1936 godine. Italijani su je jedva osvojili i to uz šutnju Lige Naroda. Protjerani su 1943 god, a na vlast je ponovno došao Selasije. Hajile Selasije je svrgnut 1974 god.
Vlada[uredi | uredi izvor]
Izbori za etiopijsku 547-članu konstituirajuću skupštinu su održani u junu 1994. Ova skupština je usvojila ustav Federalne Demokrtaske Republike Etipije u decembru 1994. Izbori za prvi od naroda izabrani parlament i regionalne vlasti su održani u maju i junu 1995 Većina opozicionih stranaka je bojkotovala izbore.
Političke podjele[uredi | uredi izvor]
Država je podijeljena na devet regiona i dva povlaštena grada:
- Addis Ababa (povl. grad)
- Afar
- Amhara
- Benishangul-Gumuz
- Dire Dawa (povl. grad)
- Gambela
- Harari
- Oromia
- Somali
Južne nacije, nacionalnosti i narodni regioni:
- Tigray
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se u istočnoj Africi, a reljefno pripada visokoj ekvatorijalnoj Africi. Glavni grad je Adis Abeba. Površina je 1,222,000km2 i ima, po procjeni iz 2011. oko 83 miliona stanovnika. Ne izlazi na more, i ovo je najviše naseljena takva država. Zemljište je uglavnom planinsko. Najviši vrh 4620 m Raš Dašan. Klima je raznolika, pa je na istoku pustinjska, u nizinama tropska i sutropska a na planinama (na većim nadmorskim visinama) je umjerena pa čak i hladna. Važne su planinske rijeke: Plavi Nil, Vebi Šebeli, Daua, Omo, Avaš.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Etiopija je pokazala brzi godišnji rast BDP, i spada u afričke najbrže rastuće ekonomije, čija ekonomija nemaju naftu, po podacima za 2007. i 2008.
U Etiopiji nema privatnog biznisa, a zemlja se može iznajmiti za obrađivanje na 99 godina, beza prava na prodaju. Ne postoje zakoni o patentima. Nezaposlenost omladine je ogromna. Postojeća vlada je ušla u proces privatizacije državnih preduzeća, što dovodi do privlačenja stranog kapitala. Međutim, i pored vidljivog napretka, država je i dalje jedna od najsiromašnijih na svijetu, sa oko 40% stanovništva ispod granice siromaštva.
Veoma je siromašna zemlja koje muče razne strane banke,[potreban citat] MMF, te zaduživanje i isplate tih kredita. Sredinom 70-tih počela je nacionalizacija bankaka, trgovina, saobraćaja, zemljišta i sl. Doskoro su bili u feudalnim odnosima koje država želi smanjiti.[potreban citat] Država traži podsticaj zadrugama koje nikako da stanu na noge.
Poljoprivreda: kafa, pamuk, kikiriki, pšenica, duhan, kaučuk, kukuruz.
Stočarstvo je ekstenizvnog tipa i razvijeno.
Industrija je veoma slabo razvijena: kožna, tekstilna, prehrambena, hidrocentrale, stakla, keramička industrija, drvna.
Rude: zlato, bakar, zemni gas, platina, nafta, željezo.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Etiopljani su semitsko-hamitskog porijekla, ostalo su Somalci, Sudanski crnci. Semitskog su porijekla Amhari i Tgrani koji čine trećinu populacije. Kao i srodni Guragi. Ova grupa naroda nastanjuje sjeverne i centralne oblasti zemlje. Oko polovinu populacije čine Oromi ili Gala koji žive na jugu. Uz njih zive Somali na istoku, Sidami na jugu. Na sjeveroistoku žive Afari. Na jugozapadu su naseljeni pripadnici raznih plemena Nilota, njih oko 500 000. U gradovima živi oko 16% populacije, a najveći grad je Adis Abeba sa 2.200.000 st. te Harar 350.000.
Religija[uredi | uredi izvor]
Etiopija ima bliske veze sa sve tri glavne Abrahamske religije. Jedna je od prvih hrišćanskih zemalja u svijetu, koja je usvojila Hrišćanstvo kao državnu vjeru, već u 4. vijeku. Većina stanovništva su hrišćani, a trećina muslimani. Etiopija je mjesto prve hidžre u Islamu, i najstarija muslimanska kolonija u Africi. Sve do 1980-tih, u Etiopiji je živio veliki broj etiopskih Jevreja.
Religijska slika Etiopije je veoma složena. Na sjeveru među Amharima i Tigraima preovladava kršćanstvo koje se proširilo od četvrtoga vijeka. Etiopska crkva spada u istočne pravoslavne crkve monofizitskog učenja, smatra da Krist ima samo jednu prirodu. Pripada joj 40% stanovništva. Islam također ima dugu tradiciju, i prvi mujezin Bilal bio je etiopljanin. Muslimani čine 45% stanovnistva Somali, Afari, Harari, većina Oroma. Oko 10% čine protestanti. Rašireni među raznim grupama, oko 5% su animisti najviše na jugu i jugozapadu. Po gradovima naročito u Gondaru živi 30 000 jevreja tzv. Felasa etiopskog porijekla.
Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Obrazovna šema je sljedeća: osnovna škola traje 6 godina, niža srednja škola traje 4 godine, i viša srednja škola traje 2 godine. Polovina stanovništa je i dalje nepismena.
U državi djeluje veoma veliki broj državnih i privatnih visokoškolskih ustanova i univerziteta. U kulturi su značajna 3 perioda: predaksumsko, aksumsko, i period poslije 12. vijeka. Iz Aksumskog perioda značajni su građevinski ostaci. Također se grade crkve sa pravougaonikom oblika sa apsidom. Najpoznatija je crkva sv. Marije iz 17. vijeka.
Muzika u Etipiji je izuzetno raznolika, i svaka od 80 etničkih grupa ima svoj muzički izraz.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Ethiopia na Wikimedia Commonsu. |
Commons ima datoteke na temu: Etiopija |
![]() |
WikiAtlas ima mape na temu: Etiopija |
- Etiopija na CIA World Factbook
- Etiopija na BBC News
- Etiopija na "International Futures"