Herodot

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Herodot

Halikarnašanin Herodot[1][2] (oko 484. p. n. e. - oko 425. p. n. e.) se smatra ocem historije jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu Historija[3] zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.

U Historiji on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, historiju Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.

Bio je velik putnik. Tokom 5. vijeka p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babilon, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantiju, Trakiju, Makedoniju i Italiju.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Herodotus | Greek historian". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-09-14. 
  2. ^ Roberts, Jennifer T. (2011-06-23). Herodotus: A Very Short Introduction (jezik: engleski). OUP Oxford. ISBN 9780199575992. 
  3. ^ Thomas, Rosalind (2002-07-11). Herodotus in Context: Ethnography, Science and the Art of Persuasion (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9780521012416. 


System-users.svg Nedovršeni članak Herodot koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.