Makedonija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Makedonija pogledajte Makedonija (čvor).
Republika Makedonija
Република Македонија
Zastava Makedonije Grb Makedonije
Zastava Grb
Himna"Denes nad Makedonija" ("Danas nad Makedonijom")
Položaj Makedonije
Glavni grad Skopje
Službeni jezik makedonski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Đorđe Ivanov
 -  Premijer Nikola Gruevski
Nezavisnost 8. septembar 1991. (od SFR Jugoslavije
Površina
 -  Ukupno 25,713 (148.)
 -  Vode (%) 1.9
Stanovništvo
 -  Ukupno 2,038,514 Procjena 2006 (143.)
 -  Gustoća stanovništva 79/km2 
Valuta Denar (MKD)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Internet domena .mk
Pozivni broj +389

Makedonija (mak.: Македонија) ili službeno Republika Makedonija (Република Македонија) je zemlja u jugoistočnom dijelu Evrope, tačnije u južnom dijelu Balkanskog poluotoka. Makedonija ima ukupnu površinu od 25.713 km2 tj. 38% od ukupne površine regije Makedonije a u državi živi oko 2.038.514 stanovnika. Na sjeveru, Makedonija graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu sa Grčkom, na zapadnom sa Albanijom i na istokom sa Bugarskom. Službeni jezik republike je makedonski jezik i najveća etnička zajednica su Makedonci. Najveći i glavni grad republike je Skoplje sa oko 506.926 stanovnika.

Zbog spora oko imena sa Grčkom, Makedonija je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda pod imenom "Bivša jugoslavenska republika Makedonija" (BJRM)[1][2] (Πоранешна Југословенска Република Македонија - ΠJРМ). Republiku Makedoniju priznaje pod njenim ustavnim imenom 140 država članica UN-a, među kojima su 3 članice Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija i Kina), članice Evropske Unije: Poljska, Slovenija i Bugarska, te zemlje iz regiona: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora.

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Historija Makedonije

Novija historija[uredi | uredi izvor]

Prije Balkanskih ratova historija Makedonije je vezana za Makedoniju kao historijsku oblast. Neposredno prije 1913-14. godine današnja teritorija Makedonije je bila pod Osmanlijskim carstvom. U Prvom balkanskom ratu Srbija i Bugarska su odlučile da današnja teritorija Republike Makedonije dobije status autonomije, nakon što Osmansko carstvo bude poraženo. Bugarska se smatrala oštećenom pri podjeli Makedonije, te je započela Drugi balkanski rat. Pobjedom Srbije, Grčke, Rumunije i Turske protiv Bugarske u Drugom balkanskom ratu, Vardarska Makedonija je postala sastavni dio Srbije (1913-1915), Egejska Makedonija]] je pripala Grčkoj, a Pirinska Bugarskoj[3]. No, Bugari su smatrali da su Makedonci Bugari, a Srbi da su Južni Srbi. Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija – VMRO je osnovana 1893. sa ciljem da se Makedonija pripoji Bugarskoj ili da postane nezavisna. U Prvom svjetskom ratu (1914-1918) je kao dio Kraljevine Srbije bila na strani Antante, mada su Makedonci pružali podršku Bugarskoj. Okupirana je od strane Bugarske, koja je počela da vrši bugarizaciju domaćeg stanovništva. Poslije rata je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1941),koja je počela da vrši srbizaciju domaćeg stanovništva. U Drugom svjetskom ratu je bila okupirana od strane Bugarske, koja je bila član sila osovine. Zapadni dio Vardarske Makedonije je ušao u sastav Albanije. 1945-1991 federalna je jedinica SFRJ (Socijalistička republika Makedonija). Počeli su procesi makedonizacije slovenskog stanovništva Makedonije. Nezavisna je od 8. septembra 1991. 2001. u zapadnom dijelu Makedonije naseljenom pretežno Albancima je došlo je do sukoba između Albanaca i makedonske vojske i policije. 2004. Predsjednik Makedonije, Trajkovski, je poginuo u avionskoj nesreći u Bosni i Hercegovini. Novoizabrani predsjednik je Branko Crvenkovski.

Politički sistem[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Politike Makedonije

Oblik vladavine je republika sa glasačkim pravom od 18 godina.

Administrativne podjele[uredi | uredi izvor]

Statističke regije[uredi | uredi izvor]

Makedonske statističke regije.
Općine Makedonije.
Glavna stranica: Regije Makedonije

Makedonija je podijeljena na osam regija. Ove regije imaju statističke svrhe i te regije su:

Općine[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Općine Makedonije

U augustu 2004. Makedonija je bila administrativno reorganizirana tako da je dobila nove 84 općine. Grad Skoplje je zasebna administrativna jedinica koja je sastavljena iz 10 općina i ujedno je glavni grad republike.

Prije 2004, Makedonija je imala 123 općine koji su funkcionirali od 1996 do 2004. Neke od njih su bile spojeni tako da bi se dobio sadašnji broj. Ovaj proces je bio poznat kao decentralizovanje centralne vlasti. Pored novih općina, lokalna samouprava je dobila veće ovlasti i određeni nivo samoupravljanja.

Statistički, prema broju stanovništva najveća općina u Makedoniju je Kumanovo sa 105.484 stanovnika, dakle najmanja općina također prema broju stanovništva je Vraneštica sa 1.322 stanovnika. S druge strane, prema ukupna površina najveća općina je Prilep sa 1.194 km2, a najmanja je Čair sa 3,5 km2.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Geografija Makedonije
Karta Makedonije.

Gradovi: Skoplje, Bitola, Prilep, Kumanovo, Tetovo, Ohrid, Strumica, Štip. Reljef je planinsko-kotlinski, pretežno Rodopske, u zapadnom dijelu Šarsko-pindske planine. Klima umjereno-kotinentalna bez mnogo padavina također se javlja izmjenjeno mediteranska.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Ekonomija Makedonije

Prehrambena, duhanska industrija, proizvodnja željeza i čelika.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Makedonije
Crkva Svetog Klimenta u Ohridu.

Nacionalnosti u Makedoniji su:

Vjeroispovjesti u Makedoniji su: makedonski pravoslavci (kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna crkva) i muslimani.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Kultura Makedonije

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Vlada
Opće informacije
Putovanje
Slike

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ vidi Igor Janev, Legal Aspects of the Use of a Provisional Name for Macedonia in the United Nations System, AJIL, Vol. 93. no 1. 1999.
  3. ^ L. Ivanov et al. Bulgarian Policies on the Republic of Macedonia. Sofia: Manfred Wörner Foundation, 2008. 80 pp. (Trilingual publication with English, Bulgarian and Macedonian versions. ISBN 978-954-92032-2-6
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: