Makedonski jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Makedonski jezik
македонски јазик
Regije govorenjaEvropa
Države govorenjaSjeverna Makedonija, Grčka, Bugarska, Kosovo, Srbija, Crna Gora i Albanija
Jezička porodica
  • Makedonski jezik
    македонски јазик
Broj govornikaoko 2 miliona
Službeni status
Služben uSjeverna Makedonija
regionalni: Albanija, Kosovo, Srbija i Rumunija
Jezički kod
ISO 639-1mk
ISO 639-2 / 5mkd / mac
Također pogledajte:
Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Makedonski jezik (na makedonskom: македонски јазик) jest južnoslavenski jezik i dio istočne podgrupe južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Sjeverne Makedonije i priznati manjinski jezik u Albaniji, Srbiji, Kosovu i Rumuniji[1][2]. Uz bugarski, makedonski jezik je jedini slavenski jezik koji ima član (naprimjer, selo - seloto) i jedini jezik koji ima tri člana. Deklinacija u makedonskom jeziku je ograničena. Padežni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom "na", uz koji ime redovno dobija značenje genitiva ili dativa. Poređenje pridjeva vrši se prefiksima: "po" za komparativ, "naj" za superlativ. Makedonski jezik kao književni jezik je nastao 1944. godine, kada je usvojena i makedonska azbuka.

Makedonski jezik se govori i u Srbiji, Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori. Danas se smatra da ga govori od 2 do 5 miliona ljudi.

Kodifikacija[uredi | uredi izvor]

Makedonski jezik
"Za makedonckite raboti"
Historija
Literatura
Institut
Dijalekti
Gramatika:

Pravopis:

Kodifikacija makedonskog jezika je povezana sa:

  • odlukom prvog zasjedanja ASNOM-a održanog 2. augusta 1944. godine, kada je makedonski jezik proglašen službenim jezikom u Makedoniji;
  • službenim usvajenjem makedonske azbuke;
  • službenim usvajenjem makedonskog pravopisa;

Opće karakteristike[uredi | uredi izvor]

Između ostalog, makedonski jezik je karakterističan po:

  • gubljenje padeža tj. jezik je analitički i umjesto padeža, koristi određen broj prijedloga
  • trećesložnom akcentu
  • dvojnom predmetu
  • formiranju prošlog vremena s pomoćnim glagolom imati
  • formiranju prošlog vremena sa pomoćnim glagol sum i glagolskim pridjevom
  • prošlo-buduće vrijeme

Pravopis i azbuka[uredi | uredi izvor]

Makedonska azbuka je službeno pismo na teritoriji Sjeverne Makedonije i jedinstveno pismo koje koristi ovaj jezik. Pismo se zasniva na ćirilici, pismu Krste Petkova Misirkova i Vuka Karadžića.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
a б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

Karta makedonskih dijalekata.

Sjeverno narječje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopsko-crnogorski dijalekt
  3. Goranski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepoljski dijalekt

Zapadno narječje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitoljski dijalekt[3]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[4]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i sjeverozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[5]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[6]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narječje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt [7]
  • Jugozapadna grupa[8]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt[9]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[9]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Dokumenti

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "European Charter for Regional or Minority Languages". Arhivirano s originala, 22. 5. 2012. Pristupljeno 8. 1. 2011.
  2. ^ "Macedonian language, official in Dužine and Jabuka". Arhivirano s originala, 16. 10. 2009. Pristupljeno 8. 1. 2011.
  3. ^ стр.68 Грaмaтикa на македонскиот литерaтурен јазик, Блaже Конески, Културa- Скопје 1967
  4. ^ Акaдемик Божидaр видоески, Кичевскиот говор. МЈ, 1957, VIII, 1, стр. 31-90.
  5. ^ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  6. ^ The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978), pp. 111-112
  7. ^ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  8. ^ Мaкедонските дијaлекти во Егејскa Мaкедонијa: (Обид за клaсификaцијa). Мaкедонските дијaлекти во Егејскa Мaкедонијa: научен собир, Skoplje 23-24. decembar 1991. Skoplje: MANU, 1994, str. 23-60.
  9. ^ a b str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skoplje 2001