Makedonski jezik
| Makedonski jezik македонски јазик | |
|---|---|
| Regije govorenja | Evropa |
| Države govorenja | Sjeverna Makedonija, Grčka, Bugarska, Kosovo, Srbija, Crna Gora i Albanija |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | oko 2 miliona |
| Službeni status | |
| Služben u | Sjeverna Makedonija regionalni: Albanija, Kosovo, Srbija i Rumunija |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | mk |
| ISO 639-2 / 5 | mkd / mac |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Makedonski jezik (na makedonskom: македонски јазик) jest južnoslavenski jezik i dio istočne podgrupe južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Sjeverne Makedonije i priznati manjinski jezik u Albaniji, Srbiji, Kosovu i Rumuniji[1][2]. Uz bugarski, makedonski jezik je jedini slavenski jezik koji ima član (naprimjer, selo - seloto) i jedini jezik koji ima tri člana. Deklinacija u makedonskom jeziku je ograničena. Padežni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom "na", uz koji ime redovno dobija značenje genitiva ili dativa. Poređenje pridjeva vrši se prefiksima: "po" za komparativ, "naj" za superlativ. Makedonski jezik kao književni jezik je nastao 1944. godine, kada je usvojena i makedonska azbuka.
Makedonski jezik se govori i u Srbiji, Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori. Danas se smatra da ga govori od 2 do 5 miliona ljudi.
Kodifikacija
[uredi | uredi izvor]| Makedonski jezik |
|---|
|
| Historija Literatura Institut Dijalekti Gramatika: |
Kodifikacija makedonskog jezika je povezana sa:
- odlukom prvog zasjedanja ASNOM-a održanog 2. augusta 1944. godine, kada je makedonski jezik proglašen službenim jezikom u Makedoniji;
- službenim usvajenjem makedonske azbuke;
- službenim usvajenjem makedonskog pravopisa;
Opće karakteristike
[uredi | uredi izvor]Između ostalog, makedonski jezik je karakterističan po:
- gubljenje padeža tj. jezik je analitički i umjesto padeža, koristi određen broj prijedloga
- trećesložnom akcentu
- dvojnom predmetu
- formiranju prošlog vremena s pomoćnim glagolom imati
- formiranju prošlog vremena sa pomoćnim glagol sum i glagolskim pridjevom
- prošlo-buduće vrijeme
Pravopis i azbuka
[uredi | uredi izvor]Makedonska azbuka je službeno pismo na teritoriji Sjeverne Makedonije i jedinstveno pismo koje koristi ovaj jezik. Pismo se zasniva na ćirilici, pismu Krste Petkova Misirkova i Vuka Karadžića.
| Velika slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
| А | Б | В | Г | Д | Ѓ | Е | Ж | З | Ѕ | И | Ј | К | Л | Љ | М | Н | Њ | О | П | Р | С | Т | Ќ | У | Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
| Mala slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
| a | б | в | г | д | ѓ | е | ж | з | ѕ | и | ј | к | л | љ | м | н | њ | о | п | р | с | т | ќ | у | ф | х | ц | ч | џ | ш |
Dijalekti
[uredi | uredi izvor]
Sjeverno narječje
- Zapadna grupa:
- Istočna grupa:
Zapadno narječje:
- Centralna grupa:
- Zapadna i sjeverozapadna grupa:
- Gornopološki dijalekt
- Rekanski dijalekt
- Galički dijalekt[5]
- Debarski dijalekt
- Drimkolsko-golobrdski dijalekt
- Vevčansko-radoški dijalekt[6]
- Struški dijalekt
- Ohridski dijalekt
- Gornoprespanski dijalekt
- Dolnoprespanski dijalekt
Istočno i južno narječje
- Istočna grupa:
- Tikveško-mariovski dijalekt
- Štipsko-kočanski dijalekt
- Strumički dijalekt
- Maleševsko-pirinski dijalekt [7]
- Jugozapadna grupa[8]:
- Jugoistočna grupa:
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Makedonski jezik
- Gramatika makedonskog jezika, Victor Friedman
- Makedonsko— engleski, grčki, albanski, njemački, francuski, italijanski prevodilac
- Ethnologue report o makedonskom
- BBC Education — Jezike: Macedonian, Makedonski
- The Makedonski jezik
- Macedonian — English Dictionary
- Reading and Pronouncing Macedonian: An Interactive Tutorial Arhivirano 12. 1. 2006. na Wayback Machine
- UCLA Language materials project
- Krste Misirkov — "Za Makedonckite Raboti" (cjela knjiga)
- Blog "Учите Мaкедонски" - na engleskom
- Dokumenti
- Rečnik na tri jezika, Đorđija Pulevski Arhivirano 5. 3. 2012. na Wayback Machine - 1875 (mk)
- Zur Sprachlichen Beurtellung der Macedonischen slaven,Leonhard Masing Arhivirano 18. 4. 2011. na Wayback Machine - 1890, (de)
- Zur Laut- und Akzentlehre der Macedonischen dialekte,Leonhard Masing Arhivirano 5. 3. 2012. na Wayback Machine - 1891, (de)
- MACEDONISCHEN STUDIEN, Vatroslav Oblak Arhivirano 5. 3. 2012. na Wayback Machine - 1896, (de)
- Za makedonckite raboti, Krste Petkov Misirkov Arhivirano 22. 11. 2009. na Wayback Machine - 1903 (mk)
- Abecedar, makedonski učbenik iz Egejske Makedonije Arhivirano 5. 3. 2012. na Wayback Machine - 1925, Атина (mk)
- Dwie gwary macedońskie(Suhe i Wysoka w Soluńskiem) – Teksty , Mieczysław Małecki Arhivirano 5. 3. 2012. na Wayback Machine - 1934, (pl)
- Dwie gwary macedońskie(Suhe i Wysoka w Soluńskiem) – Teksty, Mieczysław Małecki - 1936, (pl)
- Documents, Contes et Chansons Slaves de l'Albanie du Sud, Andre Mazon Arhivirano 14. 8. 2011. na Wayback Machine - 1936, (fr)
- L'Evangeliaire de Kulakia Un parler Slave du Bas-Vardar, Andre Mazon et Andre Vaillant Arhivirano 18. 12. 2008. na Wayback Machine - 1938, (fr)
- Makedonska gramatika, Krume Kepeski Arhivirano 24. 9. 2011. na Wayback Machine - 1946 (mk)
- Makedonski pravopis i rečnik, Blaže Koneski i Krum Tošev Arhivirano 24. 9. 2011. na Wayback Machine - 1950 (mk)
- Gramatika makedonskog literaturnog jezika, Horace Lunt Arhivirano 30. 6. 2017. na Wayback Machine - 1952, (en)
- Gramatika makedonskog jezika, Victor Friedman (en)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "European Charter for Regional or Minority Languages". Arhivirano s originala, 22. 5. 2012. Pristupljeno 8. 1. 2011.
- ^ "Macedonian language, official in Dužine and Jabuka". Arhivirano s originala, 16. 10. 2009. Pristupljeno 8. 1. 2011.
- ^ стр.68 Грaмaтикa на македонскиот литерaтурен јазик, Блaже Конески, Културa- Скопје 1967
- ^ Акaдемик Божидaр видоески, Кичевскиот говор. МЈ, 1957, VIII, 1, стр. 31-90.
- ^ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dijalektološki zbornik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Karlovci, 1-352+IV
- ^ The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978), pp. 111-112
- ^ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
- ^ Мaкедонските дијaлекти во Егејскa Мaкедонијa: (Обид за клaсификaцијa). Мaкедонските дијaлекти во Егејскa Мaкедонијa: научен собир, Skoplje 23-24. decembar 1991. Skoplje: MANU, 1994, str. 23-60.
- ^ a b str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skoplje 2001