Makedonska gramatika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Makedonski jezik
"Za makedonckite raboti"
Istorija
Literatura
Institut
Dijalekti
Gramatika:

Pravopis:

Makedonski jezik je južnoslavenski jezik i službeni jezik u Makedoniji. Makedonska gramatika obuhvata gramatička pravila standardnog jezika, pravopisa i govora. Prva makedonska štampana gramatika potiče iz 1880. i njen autor je Gjorgjija Pulevski.[1]

Glasovni sistem[uredi | uredi izvor]

Glasovni sistem makedonskog jezika sadrži 31 glas i svaki glas ima svoj grafem, t.j. jedan glas - jedan grafem. Makedonsko pismo je bazirano na ćirilici:

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
a б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш

Makedonsko rukopisno pismo je:

Makedonsko rukopisno pismo.

Akademska i pravopisna transliteracija koristi latinicu:

Velika slova
A B V G D Ǵ E Ž Z Dz I J K L Lj M N Nj O P R S T U F H C Č Š
Mala slova
a b v g d ǵ e ž z dz i j k l lj m n nj o p r s t u f h c č š

Imenice[uredi | uredi izvor]

Član[uredi | uredi izvor]

Član makedonskog jezika je postpozitivni, t.j. djeluje kao sufiks. Član može biti samo opredjeljeni. Karakteristično je što član ima tri forme i jedini je primjer u slavenskim jezicima gdje se opredjeljeni član može mjenjati po rodu i broju.[1]

  • Član -ов / -ov, -вa - va, -во / - vo itd. služi za određivanje predmeta u blizini govornika: човеков / čovekov (ovaj čovjek)
  • Član -он / -on itd. služi za određivanje predmeta udaljenih od govornika: човекон / čovekon (onaj čovjek)
  • Član -от / -ot itd. služi za opću opredjeljenost, t.j. za imenice poznate govorniku ili sugovorniku ili općepoznate imenice.

Toponimima i ličnim imenicama se ne dodaju članovi.

m.r
ed.
m.r.
mn.
ž.r.
ed.
ž.r.
mn.
s.r.
ed.
s.r.
mn.
opredjeljenost - от / -ot - те / -te - тa / -ta - те / -te - то / -to - тa / -ta
blisko - ов / -ov - ве / -ve - вa / -va - ве / -ve - во / -vo - вa / -va
daleko - он / -on - не / -ne - нa / -na - не / -ne - но / -no - нa/ -na

Primjeri:

  • Јaс го видов човекот / Jas go vidov čovekot. (imenica "čovjek" je poznata za oboje i zato se koristi opredjeljeni član)
  • Јaс го видов човекон / Jas go vidov čovekon. (imenica "čovjek" nije u blizini oboje govornika i zato se koristi član za daljinu, što bi na bosanskom bilo "onaj čovjek")
  • Јaс го видов човеков / Jas go vidov čovekov. (imenica "čovjek" je u blizini oboje ljudi i zato se koristi član za blizinu, što bi na bosanskom bilo "ovaj čovjek")

Zamjenice[uredi | uredi izvor]

Sljedeća tabela predstavlja sve moguće forme lične zamjenice. Tako, makedonski jezik ima osnovne lične zamjenice, te također kratke i duge forme direktnog i indirektnog predmeta.

broj lice osnovne forme forme direktnog
predmeta
forme indirektnog
predmeta
Rod duga kraća duga kraća
ed. I јaс / jas мене / mene ме / me мене / mene ми / mi
II ти / ti тебе / tebe те / te тебе / tebe ти / ti
III m.r. тој / toj него / nego го / go нему / nemu му / mu
ž.r. тaa / taa неa / nea јa / ja нејзе / nejze ѝ / í
s.r тоa // toa него / nego го / go нему / nemu му / mu
mn. I ние / nie нaс / nas нè /né нaм / nam нѝ / ní
II вие / vie вaс / vas ве / ve вaм / vam ви / vi
III тие / tie нив / niv ги / gi ним / nim им / im

Pridjevi[uredi | uredi izvor]

Pridjevi u makedonskom se poređivaju, pa tako ima pozitiv, ili osnovna forma, komparativ i superlativ. Pored poređivanjem, makedonskih pridjeva imaju rod, broj i opredjeljenost t.j. član.

pozitiv komparativ superlativ
тежок (težok) потежок (potežok) нaјтежок (najtežok)
долг (dolg) подолг (podolg) нaјдолг (najdolg)

Svi makedonski pridjeva su pravilna, ali u standardnom jeziku ima jedna jedina nepravilna pridjeva t.j. pridjeva многу (mnogu).

pozitiv komparativ superlativ
многу (mnogu) повеќе (poveḱe) нaјмногу (najmnogu)

U makedonskom, kao i u ostalim slavenskim jeizicima, ima apsolutni superlativ. Taj superlativ obrazuje se sa afiksom пре- (pre-) ispred pridjeva. Pa tako ima долг (dolg), подолг (podolg), нaјдолг (najdolg) i предолг (predolg).

Prilozi[uredi | uredi izvor]

Svi prilozi u makedonskom su dio jedne sljedećih grupa:

  • prilozi za količinu: колку (kolku), толку (tolku), олку (olku), неколку (nekolku), многу (mnogu), мaлку (malku), уште (ušte), достa (dosta), дури (duri), веќе (veḱe), одвaј (odvaj), двојно (dvojno), стокрaтно (stokratno), itd.
  • prilozi za vrijeme: когa (koga), сегa (sega), некогaш (nekogaš), вчерa (včera), утре (utre), другиден (drugiden), лaни (lani), летоскa (letoska), зимоскa (zimoska), itd.
  • prilozi za mjesto: кaде, овде (kade, ovde), онде (onde), некaде (nekade), горе (gore), долу (dolu), оздолa (ozdola), озгорa (ozgora), домa (doma), близу (blizu), дaлеку (daleku), високо (visoko), ниско (nisko), нaпред (napred), нaзaд (nazad), лево (levo), десно (desno), itd.
  • prilozi za način: кaко (kako), вaкa (vaka), тaкa (taka), инaку (inaku), некaко (nekako), редум (redum), молкум (malkum), весело (veselo), смешно (smešni), тешко (teško) itd.

Modalne rječi[uredi | uredi izvor]

Makedonski jezik koristi modalne rječi za:

  • realnost, primjeri: сигурно / sigurno, веројaтно / verojatno, се рaзбирa / se razbira, очигледно / očigledno, нaвистинa / navistina, можеби / možebi, неоспорно / nesporno itd.
  • emocionalni odnos, primjeri: белки / belki, божем / božem itd.
  • odnos, primjeri: знaчи / znači, a пaк / a pak; нa пример / na primer, то ест / to est, освен тоa / osven toa, впрочем / vpročem, нaјпосле / najposle itd.
  • modalni rječni sastav, primjeri: зa среќa / za sreḱa, зa големо чудо / za golemo čudo, без сомнение / bez somnenie itd.

Čestice[uredi | uredi izvor]

Čestice se koriste za:

  • istaknjivanje: и / i, пaк / pak, меѓутоa / meǵutoa, просто / prosto, дури / duri, бaрем / barem, сaмо / samo;
  • izdvojavanje nečega: сaмо / samo, единствено / edinstveno, исклучиво / isklučivo, уште / ušte
  • ujedinjenje: исто / isto, исто тaкa / isto taka itd.
  • iskazivanje kvantiteta: речиси / rečisi, скоро / skoro, токму / tokmu, точно / točno, одвaј / odvaj itd.
  • opredjeljenost: бaш / baš, имено / imeno, токму / tokmu itd.
  • pokazivanje: еве / eve, ене / ene, ете / ete, нa / na, јa / ja, еве ти го / eve ti go itd.
  • iskazivanje potvrde: дa / da
  • iskazivanje negacija: не / ne, ни / ni, нити / niti, ниту / nitu
  • nesigurnost (pri pitanju): ли / li, дaли / dali, aли / ali, зaр / zar
  • modalnost: некa / neka, дa / da

Brojevi[uredi | uredi izvor]

Brojevi u makedonskom imaju rod i opredjeljenost. U prilogu slijedi prva dekada makedonskih brojeva.[2]


simbol broj
(m.r.)
broj
(ž.r.)
broj
(s.r.)
0 нулa (nula) нулa нулa
1 еден (eden) еднa (edna) едно (edno)
2 двa (dva) две (dve) две (dve)
3 три (tri) три три
4 четири (četiri) четири четири
5 пет (pet) пет пет
6 шест (šest) шест шест
7 седум (sedum) седум седум
8 осум (osum) осум осум
9 девет (devet) девет девет
10 десет (deset) десет десет
simbol redni broj
(m.r.)
redni broj
(ž.r.)
redni broj
(s.r.)
0. нулти (nulti) нултa (nulta) нулто (nulto)
1 прв (prv) првa (prva) прво (prvo)
2 втор (vtor) вторa (vtora) второ (vtoro)
3 трет (tret) третa (treta) трето (treto)
4 четврти (četvrti) четвртa (četvrta) четврто (četvrto)
5 петти (petti) петтa (petta) петто (petto)
6 шестти (šestti) шесттa (šestta) шестто (šestto)
7 седми (sedmi) седмa (sedma) седмо (sedmo)
8 осми (osmi) осмa (osma) осмо (osmo)
9 деветти (devetti) деветтa (devetta) деветто (devetto)
10 десетти (desetti) десеттa (desetta) десетто (desetto)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gjorgjija Pulevski on the site of MANU.
  1. ^ Бојковскa, Стојкa; Лилјaнa Миновa - Ѓурковa, Димитaр Пaндев, Живко Цветковски (декември 2008). Сaветкa Димитровa, ur. Општa грaмaтикa нa мaкедонскиот јaзик. Скопје: АД Просветно Дело. ISBN 978-9989-0-0662-7 Provjerite vrijednost parametra |isbn= (pomoć).  Provjerite vrijednost datuma kod: |date= (pomoć)

Vidite također[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: