Socijalistička Republika Crna Gora

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Federalna Država Crna Gora
Федерална Држава Црна Гора
(1943–1946)

Narodna Republika Crna Gora
Народна Република Црна Гора
(1946–1963)

Socijalistička Republika Crna Gora
Социјалистичка Република Црна Гора
(1963–1991)

Republika Crna Gora
Република Црна Гора
(1991–1992)

1943–1992.

Prethodnice:

←

Kraljevina Jugoslavija

Nasljednice:

SR Jugoslavija

→

Himna: Hej Slaveni

Glavni grad

Titograd (Podgorica)

Službeni jezik

srpsko-hrvatski jezik

Državno uređenje

Socijalistička Republika unutar SFRJ

Zakonodavstvo

Površina

• Ukupno

13.810 km²

Stanovništvo

• Ukupno (1991)

615.035

Valuta

jugoslavenski dinar

Socijalistička Republika Crna Gora je bila republika u sastavu SFR Jugoslavije. SR Crna Gora ustavno promijenila svoje ime 7. jula 1963, tako, ime Narodna republika Crna Gora prestalo se koristiti. Oficijalni jezik države je bio srpsko-hrvatski jezik,a glavni i najveći grad je bio Titograd, danas Podgorica. Do 1992. SR Crna Gora je bila u sastavu SFRJ-e, potom u sklopu Savezne republike Jugoslavija da bi u 2006. dobila svoju samostalnost.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

1971:

Crnogorci: 355.632 (67.15%)
Muslimani: 70,236 (13.26%)
Srbi: 39,512 or (7.46%)
Albanci: 35,671 (6.74%)
Jugoslaveni: 10,943 (2.07%)
Hrvati: 9,192 (1.74%)
Ukupno: 529,604 stanovnika

1981:

Crnogorci: 400,488 (68.54%)
Muslimani: 78,080 (13.36%)
Albanci: 37,735 (6.46%)
Jugoslaveni: 31,243 (5.35%)
Srbi: 19,407 (3.32%)
Hrvati: 6,904 (1.81%)
Romi: 1,471 (0.25%)
Makedonci: 875 (0.15%)
Slovenci: 564 (0.1%)
Mađari: 238 (0.04%)
Nijemci: 107 (0.02%)
Rusi: 96 (0.02%)
Italijani: 45 (0.01%)
drugi: 816 (0.14%)
neopredeljeni: 301 (0.05%)
nepoznato: 4,338 (0.74%)
Ukupno: 584,310 stanovnika

1991

Crnogorci: 380,467 (61.86%)
Muslimani: 89,614 (14.57%)
Srbi: 57,453 (9.34%)
Albanci: 40,415 (6.57%)
Jugoslaveni: 26,159 (4.25%)
Hrvati: 6,244 (1.02%)
Romi: 3,282 (0.53%)
Makedonci: 1,072 (0.17%)
Slovenci: 369 (0.06%)
Mađari: 205 (0.03%)
Nijemci: 124 (0.02%)
Rusi: 118 (0.02%)
Italijani: 58 (0.01%)
drugo: 437 (0.07%)
neopredeljeni: 1,944 (0.32%)
nepoznato: 6,076 (0.99%)
Ukupno: 615,035 stanovnika

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Portal SFRJ

Portal Crna Gora

p r u Crna Gora po temama
Historija	Rimski period Prevalitana Duklja Zeta pod Nemanjićima pod Balšićima pod Crnojevićima Mletački period Mletačka Albanija Francuski period Ilirske provincije Osmanlijski period Sandžak Vilajet Austro-ugarski period Venecijanska provincija Kraljevina Dalmacija Cetinjska mitropolija Kneževina Kraljevina (1910–1918) Kraljevina Jugoslavija Zetska banovina Drugi svjetski rat Kraljevina Crna Gora (1941–1944) Njemačka okupacija CASNO SFR Jugoslavija SR Crna Gora Srbija i Crna Gora Savezna Republika Referendum o nezavisnosti 2006.
Geografija	Geologija Gradovi Jezera Krajnje tačke Ostrva Planine Regije Rijeke Zaštićena područja
Administracija	Ustav Izbori Vanjska politika Vojska Općine Vlada Premijer Predsjednik spisak Skupština predsjednik Političke stranke Obavještajna agencija Policija Ljudska prava Sloboda vjeroispovijesti LGBT osobe
Privreda	Centralna banka Euro (valuta) Kompanije Saobraćaj Telekomunikacije mobilni operateri Turizam
Društvo	Crnogorci spisak Demografija Jezici Kriminal Obrazovanje
Kultura	Akademija Arhitektura Folklor Kinematografija Književnost Kuhinja Mediji novine novinska agencija radio televizija Muzika Religija Sport Svjetska baština
Simboli	Grb spisak Himna Ime Zastava spisak
Portal:Crna Gora

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.