Socijalistička Republika Crna Gora

Socijalistička Republika ; Crna Gora Социјалистичка Република; Црна Гора
1943 - 1990
	Himna: Hej Slaveni;
	Položaj na karti
Glavni grad	Titograd (Podgorica);
Službeni jezik	srpsko-hrvatski jezik
Državno uređenje	Socijalistička Republika unutar SFRJ
Površina
• Ukupno	13.810 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1991)	615.035
Valuta	jugoslavenski dinar

Socijalistička Republika Crna Gora je bila republika u sastavu SFR Jugoslavije. SR Crna Gora ustavno promijenila svoje ime 7. jula 1963, tako, ime Narodna republika Crna Gora prestalo se koristiti. Oficijalni jezik države je bio srpsko-hrvatski jezik,a glavni i najveći grad je bio Titograd, danas Podgorica. Do 1990 SR Crna Gora je bila u sastavu SFRJ-e, potom u sklopu Savezne republike Jugoslavija da bi u 2006 godine konačno dobila svoju samostalnost.

Demografija[uredi | uredi izvor]

1971:

Crnogorci: 355.632 (67.15%)
Muslimani: 70,236 (13.26%)
Srbi: 39,512 or (7.46%)
Albanci: 35,671 (6.74%)
Jugoslaveni: 10,943 (2.07%)
Hrvati: 9,192 (1.74%)
Ukupno: 529,604 stanovnika

1981:

Crnogorci: 400,488 (68.54%)
Muslimani: 78,080 (13.36%)
Albanci: 37,735 (6.46%)
Jugoslaveni: 31,243 (5.35%)
Srbi: 19,407 (3.32%)
Hrvati: 6,904 (1.81%)
Romi: 1,471 (0.25%)
Makedonci: 875 (0.15%)
Slovenci: 564 (0.1%)
Mađari: 238 (0.04%)
Nijemci: 107 (0.02%)
Rusi: 96 (0.02%)
Italijani: 45 (0.01%)
drugi: 816 (0.14%)
neopredeljeni: 301 (0.05%)
nepoznato: 4,338 (0.74%)
Ukupno: 584,310 stanovnika

1991

Crnogorci: 380,467 (61.86%)
Muslimani: 89,614 (14.57%)
Srbi: 57,453 (9.34%)
Albanci: 40,415 (6.57%)
Jugoslaveni: 26,159 (4.25%)
Hrvati: 6,244 (1.02%)
Romi: 3,282 (0.53%)
Makedonci: 1,072 (0.17%)
Slovenci: 369 (0.06%)
Mađari: 205 (0.03%)
Nijemci: 124 (0.02%)
Rusi: 118 (0.02%)
Italijani: 58 (0.01%)
drugo: 437 (0.07%)
neopredeljeni: 1,944 (0.32%)
nepoznato: 6,076 (0.99%)
Ukupno: 615,035 stanovnika

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Portal Crna Gora

Portal SFRJ

Nedovršeni članak Socijalistička Republika Crna Gora koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.

p r u Crna Gora po temama
Historija	Rimski period Prevalitana Duklja Zeta pod Nemanjićima pod Balšićima pod Crnojevićima Mletački period Mletačka Albanija Francuski period Ilirske provincije Osmanlijski period Sandžak Vilajet Austro-ugarski period Venecijanska provincija Kraljevina Dalmacija Cetinjska mitropolija Kneževina Kraljevina (1910–1918) Kraljevina Jugoslavija Zetska banovina Drugi svjetski rat Kraljevina Crna Gora (1941–1944) Njemačka okupacija CASNO SFR Jugoslavija SR Crna Gora Srbija i Crna Gora Savezna Republika Referendum o nezavisnosti 2006.
Geografija	Geologija Gradovi Jezera Krajnje tačke Ostrva Planine Regije Rijeke Zaštićena područja
Administracija	Ustav Izbori Vanjska politika Vojska Općine Vlada Premijer Predsjednik spisak Skupština predsjednik Političke stranke Obavještajna agencija Policija Ljudska prava Sloboda vjeroispovijesti LGBT osobe
Privreda	Centralna banka Euro (valuta) Kompanije Saobraćaj Telekomunikacije mobilni operateri Turizam
Društvo	Crnogorci spisak Demografija Jezici Kriminal Obrazovanje
Kultura	Akademija Arhitektura Folklor Kinematografija Književnost Kuhinja Mediji novine novinska agencija radio televizija Muzika Religija Sport Svjetska baština
Simboli	Grb spisak Himna Ime Zastava spisak
Portal:Crna Gora