Socijalistička Republika Crna Gora
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Socijalistička Republika Crna Gora Социјалистичка Република Црна Гора |
||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1943 - 1990 | ||||||||||
|
||||||||||
|
||||||||||
Himna: Hej Slaveni |
||||||||||
Položaj na karti
|
||||||||||
Glavni grad | Titograd (Podgorica) |
|||||||||
Službeni jezik | srpsko-hrvatski jezik | |||||||||
Državno uređenje | Socijalistička Republika unutar SFRJ | |||||||||
Površina | ||||||||||
• Ukupno |
13.810 km2 | |||||||||
Stanovništvo | ||||||||||
• Ukupno (1991) |
615.035 | |||||||||
Valuta | jugoslavenski dinar |
Socijalistička Republika Crna Gora je bila republika u sastavu SFR Jugoslavije. SR Crna Gora ustavno promijenila svoje ime 7. jula 1963, tako, ime Narodna republika Crna Gora prestalo se koristiti. Oficijalni jezik države je bio srpsko-hrvatski jezik,a glavni i najveći grad je bio Titograd, danas Podgorica. Do 1990 SR Crna Gora je bila u sastavu SFRJ-e, potom u sklopu Savezne republike Jugoslavija da bi u 2006 godine konačno dobila svoju samostalnost.
Demografija[uredi | uredi izvor]
1971:
- Crnogorci: 355.632 (67.15%)
- Muslimani: 70,236 (13.26%)
- Srbi: 39,512 or (7.46%)
- Albanci: 35,671 (6.74%)
- Jugoslaveni: 10,943 (2.07%)
- Hrvati: 9,192 (1.74%)
- Ukupno: 529,604 stanovnika
1981:
- Crnogorci: 400,488 (68.54%)
- Muslimani: 78,080 (13.36%)
- Albanci: 37,735 (6.46%)
- Jugoslaveni: 31,243 (5.35%)
- Srbi: 19,407 (3.32%)
- Hrvati: 6,904 (1.81%)
- Romi: 1,471 (0.25%)
- Makedonci: 875 (0.15%)
- Slovenci: 564 (0.1%)
- Mađari: 238 (0.04%)
- Nijemci: 107 (0.02%)
- Rusi: 96 (0.02%)
- Italijani: 45 (0.01%)
- drugi: 816 (0.14%)
- neopredeljeni: 301 (0.05%)
- nepoznato: 4,338 (0.74%)
- Ukupno: 584,310 stanovnika
1991
- Crnogorci: 380,467 (61.86%)
- Muslimani: 89,614 (14.57%)
- Srbi: 57,453 (9.34%)
- Albanci: 40,415 (6.57%)
- Jugoslaveni: 26,159 (4.25%)
- Hrvati: 6,244 (1.02%)
- Romi: 3,282 (0.53%)
- Makedonci: 1,072 (0.17%)
- Slovenci: 369 (0.06%)
- Mađari: 205 (0.03%)
- Nijemci: 124 (0.02%)
- Rusi: 118 (0.02%)
- Italijani: 58 (0.01%)
- drugo: 437 (0.07%)
- neopredeljeni: 1,944 (0.32%)
- nepoznato: 6,076 (0.99%)
- Ukupno: 615,035 stanovnika
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Socijalistička Republika Crna Gora koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prije 1918. | 1918–1929 | 1929–1945 | 1941–1945 | 1943–1946 | 1946–1963 | 1963–1992 | 1991/1992–2003 | 2003–2006 | 2006–2008 | 2008– | |
Slovenija | Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u
Austro-Ugarskoj 1878–1918 |
Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Banat, Bačka i Baranja
1918–1919 |
Anektiralea fašistička Italija i nacistička Njemačka |
Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Srbije (1943–1992)
(u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) |
![]() Rat u Sloveniji | ||||||
Dalmacija | Marionetska kvazi-država Trećeg rajha.
Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska. |
![]() Rat u Hrvatskoj | |||||||||
Slavonija | |||||||||||
Hrvatska | |||||||||||
Bosna | ![]() Rat u Bosni i Hercegovini |
![]() sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–). | |||||||||
Hercegovina | |||||||||||
Vojvodina | Dio mađarske regije Délvidék | Autonomni Banatd (Dio njemačke
vojne uprave u Srbiji) |
![]() Također pogledajte
Republika Kosovo (1990–2000) |
![]() |
Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija
|
![]() Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
| |||||
Srbija | Kraljevina Srbija 1882–1918 |
Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e | |||||||||
Kosovo | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom
|
![]() | ||||||||
Metohija | Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala
Austro-Ugarska (1915–1918) | ||||||||||
Crna Gora | Protektoratf 1941–1944 |
![]() | |||||||||
Sjeverna Makedonija | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Anektirala Bugarska 1941–1944 |
![]() | ||||||||
|
|