Federacija Bosne i Hercegovine
 |
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
| Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Федерација Босне и Херцеговине | |
| entitet BiH | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
|---|---|
| Glavni grad | Sarajevo |
| Površina | 26.110.5 km2 |
| Stanovništvo | 2.337.660[1] (30. juni 2012.) |
| Gustoća | 89.5 /km2 |
| Vlada | Parlamentarni sistem |
| - Predsjednik | Živko Budimir[2] |
| - Premijer | Nermin Nikšić[2] |
 FBiH (žuta boja)
|
|
| Web stranica: Vlada FBiH | |
Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Tim sporazumom okončan je hrvatsko-bošnjački sukob u Bosni i Hercegovini.
30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[3]
Sadržaj
Ustrojstvo[uredi | uredi izvor]
Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.
Parlament[uredi | uredi izvor]
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.
Predsjednik[uredi | uredi izvor]
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[3] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[3]
Vlada[uredi | uredi izvor]
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:
| No. | Kanton | Sjedište | No. | Kanton | Sjedište | ||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
I. | Unsko-sanski kanton | Bihać |  |
VI. | Srednjobosanski kanton | Travnik |
 |
II. | Posavski kanton | Orašje |  |
VII. | Hercegovačko-neretvanski kanton | Mostar |
 |
III. | Tuzlanski kanton | Tuzla | VIII. | Zapadnohercegovački kanton | Široki Brijeg | |
 |
IV. | Zeničko-dobojski kanton | Zenica |  |
IX. | Kanton Sarajevo | Sarajevo |
 |
V. | Bosansko-podrinjski kanton | Goražde | X. | Kanton br. 10 | Livno |
Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište četiri federalna ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac i Travnik, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina.
Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]
Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[1] Po prvim preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.371.603[4]
| Kanton | Procjena 2007. | Procjena 2008. | Procjena 2009.[5] | Procjena 2010. | Procjena 2012.[1] |
|---|---|---|---|---|---|
| Unsko-sanski kanton | - | - | 288.114 | - | 287.885 |
| Posavski kanton | - | - | 39.886 | - | 39.307 |
| Tuzlanski kanton | - | - | 498.549 | - | 499.099 |
| Zeničko-dobojski kanton | - | - | 400.602 | - | 399.485 |
| Bosansko-podrinjski kanton | - | - | 33.093 | - | 32.675 |
| Srednjobosanski kanton | - | - | 254.992 | - | 253.592 |
| Hercegovačko-neretvanski kanton | - | - | 225.930 | - | 224.652 |
| Zapadnohercegovački kanton | - | - | 81.707 | - | 81.487 |
| Kanton Sarajevo | - | - | 423.645 | - | 440.744 |
| Kanton br. 10 | - | - | 80.800 | - | 79.351 |
| Ukupno | - | - | 2.327.318 | - | 2.338.277 |
| Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.[1] | ||||
|---|---|---|---|---|
| muškarci | žene | |||
| 65 + | 141.752 | 189.753 | ||
| 15-64 | 813.353 | 793.221 | ||
| 0-14 | 205.546 | 194.652 | ||
| prosjek | ||||
Politika[uredi | uredi izvor]
Predsjednik[uredi | uredi izvor]
![[icon]](/wiki/Datoteka:Accessories-text-editor.svg){kind=small} |
Ova sekcija zahtijeva proširenje. |
Vlada[uredi | uredi izvor]
|
Ova sekcija zahtijeva proširenje. |
Parlament[uredi | uredi izvor]
Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]
Na parlamentarnim izborima 2010. godine, najviše predstavnika u Predstavničkom domu, dobila je SDP BiH (28), zatim SDA (23), SBB (13), HDZ BiH (12), SBiH (9), NSRzB (5), HDZ 1990 (3), HSP BiH (2), te po jednog predstavnika ASDA, DNZ i SNSD. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[6]
Dom naroda[uredi | uredi izvor]
|
Ova sekcija zahtijeva proširenje. |
Simboli[uredi | uredi izvor]
.svg)
Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između hrvatskih i bošnjačkih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset županija. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.
Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007., grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove
Galerija[uredi | uredi izvor]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- FMUP
- Grb Federacije Bosne i Hercegovine (van upotrebe)
- Spisak preduzeća Federacije Bosne i Hercegovine
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
BiH portal Odjeljak isključivo posvećen Bosni i Hercegovini |
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30. juni 2012.
- ^ a b Nermin Nikšić novi federalni premijer
- ^ a b c Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH
- ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. Sarajevo 5. novembar 2013. (bs)(en)
- ^ Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine
- ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
