Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine | |
Федерација Босне и Херцеговине | |
Entitet Bosne i Hercegovine | |
Država | ![]() |
---|---|
Glavni grad | Sarajevo |
Površina | 26.110,5 km2 |
Stanovništvo | ▼2.219.220[1]
Bošnjaci - 70.4% Hrvati - 22.44% Srbi - 2.41% Ostali - 3,6% (Popis, septembar 2013.) |
Gustoća | 89.5 /km2 |
Osnovan | 18. 3.1994. |
Vlada | Parlamentarni sistem |
- Predsjednik | Marinko Čavara[2] |
- Premijer | Fadil Novalić[2] |
Vremenska zona | UTC +1 |
Pozivni broj | +387 |
BDP (2017) | - ukupno
▲20.539.696.000 KM - po stanovniku ▲9.331 KM |
Službeni jezici | Bosanski,hrvatski i srpski |
Službena pisma | Latinica i Ćirilica |
Valuta | Konvertibilna marka |
Internetski nastavak | .ba |
Veb-sajt: fbihvlada | |
Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Drugi entitet je Republika Srpska. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Herceg Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.
30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona[3]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[4]
Sadržaj
- 1 Administrativna podjela
- 2 Broj stanovnika
- 3 Demografija
- 4 Stanovništvo - osnovni pokazatelji
- 5 Bruto domaći proizvod
- 6 Spol i starost stanovništva
- 7 Politika
- 8 Gradovi
- 9 Simboli
- 10 Vojska Federacije Bosne i Hercegovine
- 11 Saobraćaj
- 12 Galerija
- 13 Filatelija
- 14 Elektroprivreda
- 15 Telekomi
- 16 Praznici
- 17 Također pogledajte
- 18 Reference
- 19 Vanjski linkovi
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:
|
Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina. Federacija BIH ima 3.334 naselja.
Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]
Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[5] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[6] Procjena za 2018 godinu je 2.196.233
Kanton | Procjena 2007. | Procjena 2008. | Procjena 2009.[7] | Procjena 2010. | Procjena 2012.[5] | 2013. (konačni rezultati popisa)[6] | Procjena 2018 |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Unsko-sanski kanton | - | - | 288.114 | - | 287.885 | 273.261 | ![]() |
Posavski kanton | - | - | 39.886 | - | 39.307 | 43.453 | ![]() |
Tuzlanski kanton | - | - | 498.549 | - | 499.099 | 445.028 | ![]() |
Zeničko-dobojski kanton | - | - | 400.602 | - | 399.485 | 364.433 | ![]() |
Bosansko-podrinjski kanton | - | - | 33.093 | - | 32.675 | 23.734 | ![]() |
Srednjobosanski kanton | - | - | 254.992 | - | 253.592 | 254.686 | ![]() |
Hercegovačko-neretvanski kanton | - | - | 225.930 | - | 224.652 | 222.007 | ![]() |
Zapadnohercegovački kanton | - | - | 81.707 | - | 81.487 | 94.898 | ![]() |
Kanton Sarajevo | - | - | 423.645 | - | 440.744 | 413.593 | ![]() |
Kanton br. 10 | - | - | 80.800 | - | 79.351 | 84.127 | ![]() |
Ukupno | - | - | 2.327.318 | - | 2.338.277 | 2.219.220 | ![]() |
Demografija[uredi | uredi izvor]
Etnička struktura[uredi | uredi izvor]
Godina | Bošnjaci | % | Hrvati | % | Srbi | % | Jugoslaveni | % | Ostali | % | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1991. | 1.423.593 | 52,3% | 594.362 | 21,9% | 478.122 | 17,6% | 161.938 | 5,9% | 62.059 | 2,3% | 2.720.074 |
2013. | ![]() |
70,4% | ![]() |
22,44% | ![]() |
2,41% | ![]() |
3.6% | ![]() |
Stanovništvo - osnovni pokazatelji[uredi | uredi izvor]
2018. | 2017. | 2016. | |
---|---|---|---|
Rođeni | ![]() |
19.824 | 19.655 |
Umrli | ![]() |
21.689 | 21.105 |
Prirodni rast | ![]() |
-1.865 | -1.450 |
Prosječna starost | ![]() |
72,5 | 72,3 |
Zaključeni brakovi | ![]() |
12.994 | 12.790 |
Razvedeni brakovi | ![]() |
1.725 | 1.445 |
Doseljeni | ![]() |
19.098 | 19.652 |
Odseljeni | ![]() |
22.159 | 23.107 |
Saldo migracija | -3.061 | -3.061 | -3.455 |
Zaposleni | ![]() |
505.201 | - |
Plaće | ![]() |
860 | 839 |
Bruto domaći proizvod[uredi | uredi izvor]

2017. | 2016. | 2015 | |
---|---|---|---|
Bruto domaći proizvod u 1000 KM | ![]() |
![]() |
18.688.300 |
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM | ![]() |
![]() |
8.452 |
Rast BDP-a | ![]() |
![]() |
3,1% |
Spol i starost stanovništva[uredi | uredi izvor]
Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.[5] | ||||
---|---|---|---|---|
muškarci | žene | |||
65 + | 141.752 | 189.753 | ||
15-64 | 813.353 | 793.221 | ||
0-14 | 205.546 | 194.652 | ||
prosjek |
Politika[uredi | uredi izvor]
Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.
Izbori[uredi | uredi izvor]
Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[8]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.
Parlament[uredi | uredi izvor]
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.
Poslanička mjesta za Parlament BiH iz Federacije BiH na Općim izborima 2018.Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:SDA: 8, HDZ BiH: 5, SDP BiH: 5, DF: 3, SBB: 2, NS: 2, NB: 1, PDA: 1, A-SDA: 1
Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]
Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika eu Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[9]
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. pokazali su da je najviše u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dobila SDA (27), zatim SDP BIH (16), HDZ BIH (16), DF(10), SBB (8), NS (6), PDA (4), NB (4), A-SDA (2), HDZ 1990 (2), NiP (2).
Dom naroda[uredi | uredi izvor]
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[10]
Poslanička mjesta za Dom naroda Parlament FBiH na Općim izborima 2014. Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada: SDA (10), SBB (4),DF (5), HDZ BIH (13), SDP BIH (10),HDZ 1990 (1), LDS BiH (1), A-SDA (1), L BIH (2), NS (2), SNSD(3), Ostali (2)
Predsjednik[uredi | uredi izvor]
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[4]
Nadležnosti:
Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:[1]
- imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
- vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
- potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
- potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
- davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida
Sadašnji predsjednik je Marinko Čavara (HDZ BiH) od 9. februara 2015.
Vlada[uredi | uredi izvor]
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.
Predsjednik vlade FBIH je Fadil Novalić(SDA), Zamjenica predsjednika Vlade FBIH je Jelka Miličević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vesko Drljača (SBB BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. [1]
Premijer[uredi | uredi izvor]
Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Fadil Novalić. Ovlasti premijera su:
- Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
- Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
- Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
- Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[11]
Svi dosadašnji predsjednici Vlada vršili su dužnost na samo jedan mandat. Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Ahmet Hadžipašić i to 1506 dana u periodu od 2003. do 2007. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.
Gradovi[uredi | uredi izvor]


1 | Sarajevo | Kanton Sarajevo | 275.524 | 11 | Sanski Most | Unsko-sanski kanton | 47,359 |
2 | Tuzla | Tuzlanski kanton | 120,441 | 12 | Lukavac | Tuzlanski kanton | 46,731 |
3 | Zenica | Zeničko-dobojski kanton | 115,134 | 13 | Tešanj | Zeničko-dobojski kanton | 46,135 |
4 | Mostar | Hercegovačko-neretvanski kanton | 113,169 | 14 | Velika Kladuša | Unsko-sanski kanton | 44,770 |
5 | Ilidža | Kanton Sarajevo | 71,892 | 15 | Srebrenik | Tuzlanski kanton | 42,762 |
6 | Cazin | Unsko-sanski kanton | 69,411 | 16 | Gradačac | Tuzlanski kanton | 41.836 |
7 | Živinice | Tuzlanski kanton | 61,201 | 17 | Visoko | Zeničko-dobojski kanton | 41,352 |
8 | Bihać | Unsko-sanski kanton | 61,186 | 18 | Zavidovići | Zeničko-dobojski kanton | 40,272 |
9 | Travnik | Srednjobosanski kanton | 57 543 | 19 | Kakanj | Zeničko-dobojski kanton | 38,937 |
10 | Gračanica | Tuzlanski kanton | 48,395 | 20 | Livno | Kanton 10 | 37,487 |
Simboli[uredi | uredi izvor]

Nekadašnja Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.
Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.
Vojska Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[12][13]
Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[14]
Ceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]
Ceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728 km cesta.
Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]
Autoceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda.
Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Željeznički saobraćaj u FBiH je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banja Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Aerodromi[uredi | uredi izvor]
U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:
Ime | Lokacija | Broj putnika |
---|---|---|
Međunarodni aerodrom Sarajevo | Sarajevo (Butmir) | 957.971 (2017)[potreban citat] |
Međunarodni aerodrom Tuzla | Tuzla (Dubrave Gornje) | 535.834 (2017)[potreban citat] |
Međunarodni aerodrom Mostar | Mostar | 43.118 (2017)[potreban citat] |
Galerija[uredi | uredi izvor]
Filatelija[uredi | uredi izvor]
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
- BH pošta sa sjedištem u Sarajevu
- Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru
Elektroprivreda[uredi | uredi izvor]
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:
Telekomi[uredi | uredi izvor]
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

Praznici[uredi | uredi izvor]
1 i 2. januar | Nova godina | neradni dani |
6. i 7. januar | Badnji dan i Božić (za pravoslavce) | neradni dani |
1. mart | Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine | neradni dan |
19, 21. i 22. april | Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike) | neradni dani |
26, 28. i 29. april | Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce) | neradni dani |
1. i 2. maj | Međunarodni praznik rada | neradni dani |
9. maj | Dan pobjede nad fašizmom | praznuje se radno |
4. i 5. jun | Ramazanski bajram (za pripadnike islamske vjeroispovijesti) | neradni dani |
11. i 12. avgust | Kurban-bajram (za pripadnike islamske vjeroispovijesti) | neradni dani |
25. novembar | Dan državnosti Bosne i Hercegovine | neradni dan |
24. i 25. decembar | Badnji dan i Božić (za katolike) | neradni dani |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- FMUP
- Grb Federacije Bosne i Hercegovine (van upotrebe)
- Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ [1]
- ^ a b [2]
- ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
- ^ a b c Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH
- ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>
; nije naveden tekst za reference s imenomProcjena 2012
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa". www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016.
- ^ Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine
- ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016.
- ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
- ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 27. 2. 2016.
- ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
- ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
- ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
- ^ Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Federacija Bosne i Hercegovine |
Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prije 1918. | 1918–1929 | 1929–1945 | 1941–1945 | 1943–1946 | 1946–1963 | 1963–1992 | 1991/1992–2003 | 2003–2006 | 2006–2008 | 2008– | |
Slovenija | Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u
Austro-Ugarskoj 1878–1918 |
Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Banat, Bačka i Baranja
1918–1919 |
Anektiralea fašistička Italija i nacistička Njemačka |
Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od
socijalističkih republika |
![]() Rat u Sloveniji | ||||||
Dalmacija | Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha.
Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska. |
![]() Rat u Hrvatskoj | |||||||||
Slavonija | |||||||||||
Hrvatska | |||||||||||
Bosna | ![]() Rat u Bosni i Hercegovini |
![]() sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–). | |||||||||
Hercegovina | |||||||||||
Vojvodina | Dio mađarske regije Délvidék | Autonomni Banatd (Dio njemačke
vojne uprave u Srbiji) |
![]() Također pogledajte
Republika Kosovo (1990–2000) |
![]() |
Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija
|
![]() Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
| |||||
Srbija | Kraljevina Srbija 1882–1918 |
Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e | |||||||||
Kosovo | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom
|
![]() | ||||||||
Metohija | Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala
Austro-Ugarska (1915–1918) | ||||||||||
Crna Gora | Protektoratf 1941–1944 |
![]() | |||||||||
Sjeverna Makedonija | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Anektirala Bugarska 1941–1944 |
![]() | ||||||||
|
|