Federacija Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
Entitet Bosne i Hercegovine
Država  Bosna i Hercegovina
Glavni grad Sarajevo
Površina 26.110,5 km2
Stanovništvo 2.219.220[1] (Popis, septembar 2013.)
Gustoća 89.5 /km2 
Vlada Parlamentarni sistem
 - Predsjednik Marinko Čavara[2]
 - Premijer Fadil Novalić[2]
FBiH (žuta boja)
Veb-sajt: fbihvlada.gov.ba

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Drugi entitet je Republika Srpska. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Herceg Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica[3] - kantona. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[4]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:

Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina.

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[5] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[6]

Kanton Procjena 2007. Procjena 2008. Procjena 2009.[7] Procjena 2010. Procjena 2012.[5] 2013. (konačni rezultati popisa)[6]
Unsko-sanski kanton - - 288.114 - 287.885 273.261
Posavski kanton - - 39.886 - 39.307 43.453
Tuzlanski kanton - - 498.549 - 499.099 445.028
Zeničko-dobojski kanton - - 400.602 - 399.485 364.433
Bosansko-podrinjski kanton - - 33.093 - 32.675 23.734
Srednjobosanski kanton - - 254.992 - 253.592 254.686
Hercegovačko-neretvanski kanton - - 225.930 - 224.652 222.007
Zapadnohercegovački kanton - - 81.707 - 81.487 94.898
Kanton Sarajevo - - 423.645 - 440.744 413.593
Kanton br. 10 - - 80.800 - 79.351 84.127
Ukupno - - 2.327.318 - 2.338.277 2.219.220
Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.[5]
muškarci žene
65 + 141.752
  
  
 189.753
15-64 813.353
  
  
 793.221
0-14 205.546
  
  
 194.652
prosjek

Politika[uredi | uredi izvor]

Poslanička mjesta za Zastupnički Dom Parlamenta FBiH na Općim izborima 2014.
29
16
14
12
12
4
4
3
2
1
1
29 16 14 12 12 4 4 3 2 1 1 
Od ukupno 98 mandata na pojedine partije otpada:

-HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B;

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori[uredi | uredi izvor]

Glavni članci: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. i Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[8]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika eu Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH i . Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[9]

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[10]

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[4]

Vlada[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Premijer[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[11]

Simboli[uredi | uredi izvor]

Zastava Federacije Bosne i Hercegovine od 1994. do 2007.

Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007., grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Spisak magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[12][13] Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[14]

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Željeznički saobraćaj u FBiH je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banja Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe.[15]

Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodromi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG

Sarajevo (Butmir) 957.971 (2017)[potreban citat]
Međunarodni aerodrom Tuzla

Tuzla International Airport.jpg

Tuzla (Dubrave Gornje) 535.834 (2017)[potreban citat]
Međunarodni aerodrom Mostar

OMO4.jpg

Mostar 43.118 (2017)[potreban citat]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Portal iconPortal Bosna i Hercegovina

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ a b [2]
  3. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  4. ^ a b c Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH
  5. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
  6. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa". www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. 
  7. ^ Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine
  8. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  9. ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
  10. ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 27. 2. 2016. 
  11. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  12. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
  13. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  14. ^ Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87
  15. ^ "Željeznice FBiH žele 2017. voziti putnike unskom prugom". Pristupljeno 2016-10-11. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Federacija_Bosne_i_Hercegovine&oldid=2956718"