Brčko

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°52′43.5″N 18°48′36.2″E / 44.878750°N 18.810056°E / 44.878750; 18.810056
Brčko
Distrikt, općina i naselje
Brčko
Brčko
Država  Bosna i Hercegovina
Distrikt Brčko
Koordinate 44°52′43.5″N 18°48′36.2″E / 44.878750°N 18.810056°E / 44.878750; 18.810056
Površina
 - Naselje 20,49[2] km2
 - Općina 402[1] km2
Stanovništvo
 - Naselje 43.859[2] (2013)
 - Općina 93.028[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 2.140,51[2] /km2 
 - Općina 231,41[1] /km2 
Gradonačelnik Anto Domić[3] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 76100
Pozivni broj (+387) 49[1]
Matični broj 300136[4]
Matični broj općine 30163
Brčko u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Brčko.org
Panorama Brčkog
Zgrada gradske vijećnice u Brčkom, januar 2015.

Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine. Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni supervizor Brčko distrikta je David M. Robinson.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja.

Sastav stanovništva – općina Brčko
2013.[1] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7] 1961.[8]
Osoba 93 028 (100,0%) 87 627 (100,0%) 82 768 (100,0%) 74 771 (100,0%) 62 952 (100,0%)
Žene 43 887 (50,08%)
Muškarci 43 740 (49,92%)
Bošnjaci 1 38 617 (44,07%) 1 32 434 (39,19%) 1 30 181 (40,36%) 1 16 484 (26,19%)
Hrvati 22 252 (25,39%) 23 975 (28,97%) 24 925 (33,34%) 21 994 (34,94%)
Srbi 18 128 (20,69%) 16 707 (20,19%) 17 709 (23,68%) 17 897 (28,43%)
Jugoslaveni 5 731 (6,540%) 8 342 (10,08%) 1 086 (1,452%) 5 904 (9,379%)
Ostali 2 899 (3,308%) 1 033 (1,248%) 553 (0,740%) 117 (0,186%)
Albanci 116 (0,140%) 122 (0,163%) 83 (0,132%)
Crnogorci 87 (0,105%) 112 (0,150%) 326 (0,518%)
Makedonci 29 (0,035%) 27 (0,036%) 45 (0,071%)
Slovenci 23 (0,028%) 33 (0,044%) 71 (0,113%)
Mađari 16 (0,019%) 16 (0,021%) 27 (0,043%)
Romi 6 (0,007%) 7 (0,009%) 4 (0,006%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Brčko

Sastav stanovništva – naselje Brčko
2013.[2] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7] 1961.[8]
Osoba 43 859 (100,0%) 41 406 (100,0%) 31 437 (100,0%) 25 337 (100,0%) 17 949 (100,0%)
Žene 21 189 (51,17%)
Muškarci 20 217 (48,83%)
Bošnjaci 1 22 994 (55,53%) 1 16 725 (53,20%) 1 15 651 (61,77%) 1 5 431 (30,26%)
Srbi 8 253 (19,93%) 5 532 (17,60%) 5 481 (21,63%) 5 260 (29,31%)
Jugoslaveni 5 211 (12,59%) 6 351 (20,20%) 952 (3,757%) 4 250 (23,68%)
Hrvati 2 894 (6,989%) 2 157 (6,861%) 2 663 (10,51%) 2 472 (13,77%)
Ostali 2 054 (4,961%) 468 (1,489%) 327 (1,291%) 78 (0,435%)
Albanci 86 (0,274%) 115 (0,454%) 65 (0,362%)
Crnogorci 65 (0,207%) 82 (0,324%) 278 (1,549%)
Slovenci 19 (0,060%) 25 (0,099%) 55 (0,306%)
Makedonci 16 (0,051%) 19 (0,075%) 35 (0,195%)
Mađari 13 (0,041%) 16 (0,063%) 21 (0,117%)
Romi 5 (0,016%) 6 (0,024%) 4 (0,022%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Džamija Azizija u Brčkom

Znamenitosti

Gradska vijećnica u Brčkom predstavlja jedan od najznačajnijih objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Izgradnja gradske vijećnice u Brčkom započela je 1890. godine i svi radovi na objektu završeni su 1892. godine. Njena izgradnja trajala je ukupno 14 mjeseci i osamnaest dana. Projektant Vijećnice je Ćiril Metod Iveković, koji je od 1890. godine radio kao arhitekt u Zemaljskoj vladi u Sarajevu. Povjeravanje posla službenom arhitekti Zemaljske vlade, koji će kasnije projektirati i Vijećnicu u Sarajevu, dovoljno govori o značenju razvoja Brčkog u politici tadašnjih vlasti. Činjenica da se u Brčkom 1892. godine završava tako reprezentativan objekt gradske kuće, prije nego što je u Sarajevu i počela njegova izgradnja, i uz to ga projektira renomirani arhitekt, govori u prilog strateškom, političkom i trgovačkom značaju Brčkog u tadašnjoj pokrajini Austro-Ugarske monarhije.

Prvobitno je u Vijećnici bila smještena općina, zatim pošta, telegraf, Savska kapetanija, te gradska biblioteka. Sada se u Vijećnici nalaze kancelarija gradonačelnika i gradska galerija. Arhitektonske vrijednosti objekta, njegov značaj u urbanom miljeu Brčkog, i u miljeu bosanskohercegovačke graditeljske baštine, stilske osobenosti, predodređuju odnos prema tom objektu kao prema spomeniku arhitekture. Od 2004. gradska vijećnica se nalazi na popisu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Sport

U gradu postoji nekoliko sportskih klubova poput: FK Jedinstvo, FK Lokomotiva, NK Dinamo, RK Lokomotiva.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b c d e "Općina Brčko". nasbih.com. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  2. ^ a b c d "Naselje Brčko". nasbih.com. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  3. ^ "Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". bdcentral.net. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  4. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 27/8/9)". fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 3. 2016. 

Vanjski linkovi