Gacko

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°10′N 18°32′E / 43.167°N 18.533°E / 43.167; 18.533
Gacko
(Općina i naselje)
Panorama Gacka
Panorama Gacka
Službeni naziv: Općina Gacko
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Gacko
Nadmorska visina 940 m n.v. 
Koordinate 43°10′N 18°32′E / 43.167°N 18.533°E / 43.167; 18.533
Površina
 - Naselje 12.32 km2
 - Općina 735.88 km2
Stanovništvo
 - Naselje 5.784 (2013)
 - Općina 9.734 (2013)
Gustoća
 - Naselje 469.48 /km2 
 - Općina 13.23 /km2 
Gradonačelnik Milan Radmilović [1] (SDS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 89 240
Pozivni broj (+387) 59
Matični broj 205958[2]
Matični broj općine 20117
Gacko u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Gacko
Naseljena mjesta općine Gacko, popis 1991.

Gacko je naselje i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.[3] Graniči sa općinama: Foča, Kalinovik, Nevesinje i Bileća.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Među historičarima vlada podijeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu Gatačkog polja. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik Vladimir Ćorović je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po Gotima koji su kratkotrajno vladali ovim prostorima.

Stari naziv za Gacko bio je "Metohija",[potreban citat] po hercegovačkom izrazu za izuzetno loše vrijeme, obzirom na to da je klima u Gacku karakteristična sa teškim, dugim i snjegovitim zimama i izuzetno niskim temperaturama tokom cijele godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Općina Gacko zauzima površinu od 736 km2 i ima oko 11.000 stanovnika. Nadmorska visina grada je 940 m što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim zimama i toplim ljetima. Smješten je uglavnom na Gatačkom polju ispod visoravni Ponikve. Ovdje je nastalo prvo vještačko jezero u BiH, Klinje, nazvano po toponimu Klini, mjestu na kome je "uklinjeno". Površina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na Balkanu. Gacko je jedan od dva grada u Republici Srpskoj koji ima svoju termoelektranu i rudnik.

Historija[uredi | uredi izvor]

Brojne gradine govore o naseljenosti Ilira u željeznom dobu. U rimskim izvorima o Oktavijanovim ratovima iz 33-35. god p.n.e, kada je osvajao ilirska područja, se govori o osvajanju Pirusta (koji su živjeli na području gornje Drine) i Melkumana. Iz tog podatka historičari Melkumane smještaju na Gatačko polje. Rimljani grade svoja naselja u Gračanici, Gacku i Kazancima, ali se život nastavio i u predrimskim gradinama (Jasenik ,Kokorina, Jugovići, Gradina, posebno oko Avtovca, Slivuljama i Koritima), što je potvrđeno rimskim građevinskim materijalom i novcem. Rimljani grade dva puta. Jedan je išao iz Epidaura (Cavtat) prema Podrinju (poznat kao Dubrovački drum), a drugi je dolazio iz Nevesinjskog polja i išao prema Nikšiću i Skadru. I ovdje je manji dio stanovništva dobio status rimskog građanina što potvrđuju pronađeni nadgrobni natpisi iz Voljica kod Korita. [4]

Grad se u historijskim izvorima prvi put pominje u ljetopisu popa Dukljanina oko 1150. godine kao oblast koja je ulazila u sastav župe Podgorje, dok ga dubrovački pisani izvori navode od 1278. godine. Prvi tragovi naseljenosti datiraju još od starog paleolita, što svjedoče tragovi nađeni na lokalitetima Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od strane Kelta, a kasnije i Rimskog carstva. U svojoj burnoj historiji, ovaj grad je mijenjao gospodare: kod Gacka je, 1276. godine, srpski kralj Dragutin pobijedio svog oca, kralja Uroša I, i nakon toga došao na presto; posle sloma Dušanovog carstva ušlo je u sastav Bosanskog kraljevstva, a 1465. godine pada pod vlast Osmanlija, dok odlukom Berlinskog kongresa, u ovaj kraj ulaze austrijske trupe 1878. godine.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Gacko je jedna od najrazvijenijih bosanskohercegovačkih općina, sa razvijenom privredom i industrijom.

Općina Gacko ima godišnji budžet od oko 11,2 miliona maraka, čime ima najveći budžet po glavi stanovnika u BiH.[potreban citat]

Glavni nosilac privrednog razvoja u općini je Rudnik i Termoelektrana Gacko, jedna od dvije termoelektrane u RS, koja zapošljava oko 1.800 radnika i proizvodi trećinu ukupne električne energije u RS.

U općini je zaposleno preko 3.500 radnika,[potreban citat] a stopa nezaposlenosti je oko 20%.[potreban citat] Prosječna plata u općini iznosi 977 KM.[potreban citat]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - općina Gacko[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Gacko
2013.[3] 1991.[3] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 9 734 (100,0%) 10 788 (100,0%) 10 279 (100,0%) 12 033 (100,0%)
Srbi 6 661 (61,74%) 6 215 (60,46%) 7 634 (63,44%)
Bošnjaci 1 3 858 (35,76%) 1 3 424 (33,31%) 1 4 184 (34,77%)
Ostali 156 (1,446%) 22 (0,214%) 33 (0,274%)
Jugoslaveni 84 (0,779%) 380 (3,697%) 20 (0,166%)
Hrvati 29 (0,269%) 21 (0,204%) 15 (0,125%)
Crnogorci 215 (2,092%) 142 (1,180%)
Makedonci 1 (0,010%) 3 (0,025%)
Albanci 1 (0,010%) 1 (0,008%)
Slovenci 1 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gacko[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Gacko
2013.[7] 1991.[7] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 5 784 (100,0%) 4 584 (100,0%) 2 602 (100,0%) 1 604 (100,0%)
Bošnjaci 1 2 253 (49,15%) 1 1 235 (47,46%) 1 776 (48,38%)
Srbi 2 144 (46,77%) 1 100 (42,28%) 776 (48,38%)
Ostali 81 (1,767%) 10 (0,384%) 6 (0,374%)
Jugoslaveni 78 (1,702%) 207 (7,955%) 15 (0,935%)
Hrvati 28 (0,611%) 17 (0,653%) 10 (0,623%)
Crnogorci 31 (1,191%) 20 (1,247%)
Makedonci 1 (0,038%)
Albanci 1 (0,038%)
Slovenci 1 (0,062%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport[uredi | uredi izvor]

FK Mladost Gacko[uredi | uredi izvor]

Fudbalski klub Mladost je osnovan 1970. godine i u SFRJ se takmičio u regionalnoj ligi. Najveći prijeratni uspjeh klub je doživio plasmanom u Republičku ligu Bosne i Hercegovine. Poslije rata, FK Mladost Gacko se takmičio u 1. ligi Republike Srpske a kasnije u Premijer ligi Bosne i Hercegovine iz koje ispada 2001/2002 godine. Trenutno klub se takmiči u Prvoj ligi Republike Srpske. Svoj najveći poslijeratni uspjeh je plasman u četvrtfinale kupa Bosne i Hercegovine 2000/01 godine.

KK Mladost Gacko[uredi | uredi izvor]

Košarkaški klub Mladost Gacko osnovan je 1996. godine. Najveći uspjeh kluba je osvajanje kupa Republike Srpske. Klub je ugašen 2005. Trenutno u Gacku postoji OKK Gacko, koji se takmiči u 1. ligi Republike Srpske.

KK Terma Gacko[uredi | uredi izvor]

Karate klub Terma Gacko bio je jedan od najuspješnijih karate klubova Bosne i Hercegovine. Klub je osnovao dr. Senad Sarić a najveći uspjeh doživjeo je plasmanom u pojedinačnom takmičenju u Evropi. Treće mjesto tada je osvojio Haris Čampara koji je poginuo 8. juna 1992. godine braneći Sarajevo. Klub i danas uspješno postoji u Gacku.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rezultati izbora 2008
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
  3. ^ a b c "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Gacko". nasbih.com. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
  4. ^ Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
  7. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 14. 11. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]