Unsko-sanski kanton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Unsko-sanski kanton
Unsko-sanski kanton (hr)
Унско-сански кантон (sr)
(kanton)
Flag of Una-Sana.svg
Coat of arms of Una-Sana.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Bihać
Površina 4.125[1] km2
Stanovništvo 273.261[2] (2013)
Gustoća 66.25 /km2 
Vlada
 - Premijer Husein Rošić
Unsko-sanski kanton u Bosni i Hercegovini
Veb-sajt: vladausk.ba

Unsko-sanski kanton (skraćeno: USK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Sastoji se od gradova Bihać i Cazin te još šest općina. Unsko-sanski kanton na sjeveru, zapadu i sjeveroistoku graniči sa Hrvatskom, na istoku i jugoistoku sa Republikom Srpskom te na jugozapadu sa Kantonom 10. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. Unsko-sanski kanton je sa 273.261 stanovnika i 66,25 stanovnika/km² četvrti po broju stanovnika i sedmi po gustoći naseljenosti među kantonima Federacije BiH, dok je sa površinom od 4.125 km² nakon Kantona 10 drugi najveći kanton, što čini 15,79% površine Federacije i 8,10% teritorije Bosne i Hercegovine.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Reljef Unsko-sanskog kantona

Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Bihaću. Područje kantona, zajedno sa nekim gradovima koji se nalaze u RS, čini Bosansku krajinu. Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno–kontinentalne klime.

Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - istorijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.

Na području kantona nalazi se Nacionalni park Una, te niz starih utvrđenja kao što su Stari grad Ostrovica, Velika Kladuša, Ostrožac i druga.

Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Politika i administracija[uredi | uredi izvor]

Unsko-sanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Unsko-sanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Unsko-sanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Unsko-sanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu USK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB).

Na lokalnom nivou građani Unsko-sanskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u dva grada i šest općina.

Kanton se sastoji od 8 općina: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća Površina (km²)
Grad Bihać 59 56.261 62,51 900
Bosanska Krupa 37 25.545 45,53 561
Bosanski Petrovac 35 7.946 11,08 717
Bužim 7 19.340 149,92 129
Grad Cazin 54 66.149 187,07 353,6
Ključ 41 16.744 46,77 358
Sanski Most 67 41.475 53,11 781
Velika Kladuša 49 40.419 122,11 331
Unsko-sanski kanton 349 273.261 66,25 4.125

Historija[uredi | uredi izvor]

Tvrđava u Velikoj Kladuši

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnja općina Petrovac pripadala je Bosanskom Petrovcu, Oštra Luka Sanskom Mostu, Ribnik Ključu i općina Krupa na Uni Bosanskoj Krupi. Historija današnjeg Unsko-sanskog kantona kantona počinje 18. marta 1994. godine, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Unsko-sanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 273.261 stanovnika i gustoću od 66,25 stanovnika/km², čime je po broju stanovnika četvrti i po gustoći naseljenosti sedmi među kantonima u Federaciji BiH. Osim Bosanska Krupu, Cazin i Veliku Kladušu, koje su veoma naseljene, Unsko-sanski spada u red rijetko naseljenih kantona Federacije.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosilo je 9,1% (najmanji udio u FBiH), udio radnog kontingenta stanovništva 71,2%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 19,7%.[3]

Sastav stanovništva – kanton USK
2013.[2]1991.[1]
Osoba273 261 (100,0%)330 479 (100,0%)
Bošnjaci246 012 (90,03%)1 241 511 (73,08%)
Ostali13 724 (5,022%)4 395 (1,330%)
Srbi8 452 (3,093%)67 351 (20,38%)
Hrvati5 073 (1,856%)8 766 (2,653%)
Jugoslaveni8 456 (2,559%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Štrbački buk u Nacionalnom parku Una

Privreda i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnije privredne grane u Unsko-sanskom kantonu po broju zaposlenih (2016) su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, građevinarstvo i drvna industrija. Privredno središte Unsko-sanskog kantona je Bihać, grad koji ima najviše zaposlenih i najveću prosječnu platu u kantonu (929 KM), koja je 226 KM veća od najmanje (Cazin/703 KM) i 118 maraka veća od prosječne plate u USK (811 KM).[4]

Najveći aduti privrednog razvoja Unsko-sanskog kantona su njegov povoljan geoprometni položaj, mnoštvo prirodnih resursa i sirovina (šume, rijeke, vode, ruda), povoljna klima te prirodne ljepote i pogodnosti za turizam.

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Vrelo rijeke Krušnice u Bosanskoj Krupi

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

Drvna industrija[uredi | uredi izvor]

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Energetika i rudarstvo[uredi | uredi izvor]

Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta (Kamengrad), koja se planiraju eksploatatisati u sklopu izgradnje Termoelektrane Kamengrad, boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala.

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

USK je izuzetno dobro komunikacijski povezan sa Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Putevi[uredi | uredi izvor]

Na području kantona postoji 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva (290 km asfaltirano).

Magistralni put M5 između Bihaća i Bosanskog Petrovca

Kroz Unsko-sanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M14 (Bihać-Draksenić)

Sa juga na sjever: Magistralni put M4.2 (Velika Kladuša-Srbljani), M5 (Bihać-Foča), M11 (Ripač-Lohovo), M14.2 (Bosanska Krupa-Bosansko Grahovo) i M15 (Bosanska Dubica-Posušje)

Željeznica[uredi | uredi izvor]

"Unska pruga" (Bosanski Novi – Bihać – Knin) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod.

Aviopromet[uredi | uredi izvor]
Unska pruga između Bihaća i Bosanske Krupe

Na području kantona ne postoji nijedan komercijalni aerodrom. Postoje dva objekta zračnog prometa koji nisu u funkciji: vojni aerodrom "Željava", na granici sa Hrvatskom, a prije rata u BiH je bio veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom "Ćoralići", sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima. U blizini Bihaća postoji i sportski aerodrom "Golubić", bez asfaltne piste.

Elektroenergetski sistem[uredi | uredi izvor]

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane "Krušnica" ( 0,5 MW) i HE "Una-Kostela" ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu.

Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:

Potpuno razrušena unutrašnjost Vojnog aerodroma Željava

Dalekovodi u Unsko-sanskom kantonu:

  • dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać
  • dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac-
  • Ključ - S.Most
  • dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac
  • dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Vodosnabdjevanje[uredi | uredi izvor]

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Unsko-sanskom kantonu postoji ukupno 24 osnovnih škola (20 državnih i četiri privatnih). Univerzitet u Bihaću, osnovan 1997. godine, broji ukupno sedam fakulteta i 4.881 studenata (2007/08). Osim univerziteta u Bihaću, u USK postoji još jedna privatna visoka škola - Visoka međunarodna škola Cazin.[5][6][7]

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

Glavna bolnica u Unsko-sanskom kantonu je kantonalna bolnica "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću, pored koje postoje još brojni domovi zdravlja te banja Gata, koja se također nalazi u Bihaću.

Zastupnici Kantonalne skupštine Unsko-sanskog kantona na Općim izborima 2014.
10
6
4
4
3
2
1
10 
Od ukupno 30 mandata na pojedine partije otpada:

- A-SDA je na izborima nastupio u koaliciji sa KSPP.
- SPP je na izborima nastupio u koaliciji sa DNZ i SP/U BiH.

Politika[uredi | uredi izvor]

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjavaju 30 zastupnika.[8]

Partija Broj
glasova
% Mandati
SDA 31.537 32,38 10
Koalicija "Zajedno za USK" (A-SDA - KSPP)[9] 16.475 16,92 6
Demokratska fronta 11.212 11,51 4
SDP BIH 10.645 10,93 4
SBB BIH 9.490 9,74 3
Laburisti BiH 5.290 5,3 2
Koalicija "Zajedno za promjene" (SPP - DNZ - SP/U BiH)[9] 3.141 3,22 1

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Unsko-sanski kanton". nasbih.com. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  2. ^ a b "Popis 2013 (prvo izdanje)". popis2013.ba. Pristupljeno 21. 2. 2017. 
  3. ^ "Demografska anliza FBiH po kantonima". zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-26. 
  4. ^ "Unsko-sanski kanton u brojkama". fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 2017-12-26. 
  5. ^ User, Super. "O Univerzitetu". unbi.ba (jezik: en-gb). Pristupljeno 2017-12-26. 
  6. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-12-26. 
  7. ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-12-26. 
  8. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u FBiH za kantonalne skupštine
  9. ^ a b Koalicijske liste

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]