Unsko-sanski kanton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Unsko-sanski kanton
(kanton)
Flag of Una-Sana.svg
Coat of arms of Una-Sana.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Bihać
Površina 4.125[1] km2
Stanovništvo 299.343[1] (2013)
Gustoća 72.57[1] /km2 
Vlada
 - Premijer Husein Rošić
Unsko-sanski kanton u Bosni i Hercegovini
Web stranica: vladausk.ba

Unsko-sanski kanton (skraćeno: USK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Bihaću. Površina kantona iznosi 4.125 km2, što čini 15,79% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine[uredi | uredi izvor]

Kanton se sastoji od 8 općina: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša.

Spisak gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu[1]
Grad/općina Broj naselja u općini Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina općine (km2)
 
Bihać 59 61.186 67,98 900
Bosanska Krupa 37 29.659 52,87 561
Bosanski Petrovac 35 7.946 11,21 709
Bužim 7 20.298 157,35 129
Cazin 54 69.411 196,30 353,6
Ključ 41 18.714 52,27 358
Sanski Most 67 47.359 60,64 781
Velika Kladuša 49 44.770 135,26 331
Ukupno 349 299.343 72,57 4.125

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Unsko-sanski kanton

Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka (grad)) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno – kontinentalne klime.

Prirodni resursi[uredi | uredi izvor]

Unsko–sanski kanton ima:

  • veoma povoljan geoprometni položaj ;
  • vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
  • zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju;
  • prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
  • klimu koja je povoljna za razvoj mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine[uredi | uredi izvor]

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine[uredi | uredi izvor]

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine[uredi | uredi izvor]

Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta (Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Prirodne ljepote[uredi | uredi izvor]

Vrelo rijeke Krušnice u Bosanskoj Krupi
Štrbački buk u Nacionalnom parku Una

Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - istorijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.

Na području kantona nalazi se Nacionalni park Una, te niz starih utvrđenja kao što su Stari grad Ostrovica, Velika Kladuša, Ostrožac i druga.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U privrednoj strukturi Unsko-sanskog kantona zastupljene su slijedeće privredne oblasti:

  • primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena indstrija,
  • šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija,
  • grafička industrija,
  • metaloprerađivačka industrija,
  • energetika i rudarstvo,
  • građevinarstvo i industrija građevinskog materijala,
  • tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
  • hemijska industrija, industrija gume i ambalaže.
  • saobraćaj i veze, špedicija,
  • trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
  • te ostale uslužne djelatnosti.

U separatu " Poslovni vodič kroz privredu Unsko – sanskog kantona" su, po privrednim oblastima, navedene značajnije firme sa relevantnim podacima potrebnim za uspostavljanje poslovnih kontakata.

Vodosnabdjevanje[uredi | uredi izvor]

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.

Politika[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

Nakon Općih izbora 2014, za premijera Unsko-sanskog kantona imenovan je Izudin Saračević.

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjavaju 30 zastupnika.[2]

Zastupnici Kantonalne skupštine Unsko-sanskog kantona na Općim izborima 2014.
10
6
4
4
3
2
1
10 
Od ukupno 30 mandata na pojedine partije otpada:
  SDA: 10
  A-SDA: 6
  DF: 4
  SDP BiH: 4
  SBB: 3
  L BiH: 2
  SPP: 1

- A-SDA je na izborima nastupio u koaliciji sa KSPP.
- SPP je na izborima nastupio u koaliciji sa DNZ i SP/U BiH.

Partija Broj
glasova
 % Mandati
SDA 31.537 32,38 10
Koalicija "Zajedno za USK" (A-SDA - KSPP)[3] 16.475 16,92 6
Demokratska fronta 11.212 11,51 4
SDP BIH 10.645 10,93 4
SBB BIH 9.490 9,74 3
Laburisti BiH 5.290 5,3 2
Koalicija "Zajedno za promjene" (SPP - DNZ - SP/U BiH)[3] 3.141 3,22 1

Vlada 2014.[uredi | uredi izvor]

  • Izudin Saračević - premijer[4]
  • Senad Kljajić - ministar unutrašnjih poslova
  • Adis Muharemović - ministar obrazovanja
  • Dragan Polimanac - ministar poljoprivrede
  • Abid Mulalić - ministar za pitanja boraca i RVI
  • Sabina Beganović-Muhić - ministarka pravosuđa i uprave
  • Zikrija Duraković - ministar finansija
  • Vid Šantić - ministar privrede
  • Ibrahim Kajtazović - ministar zdravstva
  • Tahir Nuhić - ministar građenja i prostornog uređenja

Ministarstva[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo Ministar
Ministarstvo pravosuđa i uprave Sabina Beganović
Ministar za pitanje boraca i RVI Abid Mulalić
Ministarstvo unutrašnjih poslova Senad Kljajić
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adis Muharemović
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Tahir Nuhić
Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Ibrahim Kajtazović
Ministarstvo financija Zikrija Duraković
Ministarstvo privrede Vid Šantić
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Dragan Polimanac

Simboli[uredi | uredi izvor]

Grb[uredi | uredi izvor]

Zastava[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Na području kantona postoji 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva (290 km asfaltirano).

"Unska pruga" (Bosanski Novi – Bihać – Knin) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod.

Na području kantona ne postoji nijedan komercijalni aerodrom. Postoje dva objekta zračnog prometa koji nisu u funkciji: vojni aerodrom "Željava", na granici sa Hrvatskom, a prije rata u BiH je bio veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom "Ćoralići", sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima. U blizini Bihaća postoji i sportski aerodrom "Golubić", bez asfaltne piste.

Elektroenergetski sistem[uredi | uredi izvor]

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane "Krušnica" ( 0,5 MW) i HE "Una-Kostela" ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu.

Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:

  • dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać
  • dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac-
  • Ključ - S.Most
  • dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac
  • dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Svaki peti stanovnik Unsko –sanskog kantona je ili učenik ili student. Univerzitet u Bihaću, koji je otvoren 1997. godine, ima 7 fakulteta:

  • Tehnički,
  • Ekonomski,
  • Pravni,
  • Biotehnički,
  • Pedagoški,
  • Viša- medicinska škola,
  • Islamski pedagoški fakultet.

Carinske uprave[uredi | uredi izvor]

Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prelaz Užljebić – Ripač. U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije Bosne i Hercegovine: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – kanton USK
2013.[1] 1991.[1]
Osoba 299 343 (100,0%) 330 479 (100,0%)
Bošnjaci 1 241 511 (73,08%)
Srbi 67 351 (20,38%)
Hrvati 8 766 (2,653%)
Jugoslaveni 8 456 (2,559%)
Ostali 4 395 (1,330%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]