Tešanj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tešanj
Općina i naseljeno mjesto
Općina Tešanj
Tešanjska čaršija
Tešanjska čaršija
Službeni grb Tešanj
Grb
Općina Tešanj u Bosni i Hercegovini
Općina Tešanj u Bosni i Hercegovini
Tešanj nalazi se u Bosna i Hercegovina
Tešanj
Tešanj
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°36′46.3″N 17°59′10.3″E / 44.612861°N 17.986194°E / 44.612861; 17.986194Koordinate: 44°36′46.3″N 17°59′10.3″E / 44.612861°N 17.986194°E / 44.612861; 17.986194
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski
Vlada
 • NačelnikSuad Huskić[1] (SDA)
Površina
 • Općina160,77 km2
 • Naseljeno mjesto4,74 km2
Nadmorska visina230 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina43.063
 • Općina (gustoća)267,85 /km2
 • Naseljeno mjesto5.257
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.109,07 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj74 260
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj151360[2]
Matični broj općine11045
Veb-sajtopcina-tesanj.ba

Tešanj je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Stanari, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Područje općine iznosi 155,9 km2.

Prikaz općine Tešanj

Historija

Gradina u centru grada

948. god. Konstantin Porfirogenit spominje zemlju Bosnu i u njoj dva grada: Desnik i Kotarac. Naučnici se razilaze u mišljenju da li je Tešanj ili neki drugi grad za Desnik i Kotor-Varoš za Kotarac. 1415. god. Ugri doživljavaju težak poraz a zarobljenici su odvdeni u Zvečaj kod Trepča- Tešanj. Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj".[3] Spominje se i crkva Svetog Jurja u Tešnju. 1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo čiji je gl. grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru. Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi-Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio "za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva".

Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca... Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Tešanj će u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj će dobiti svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese.

Tešanj doživljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tešnju uticaće na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Austro-ugarski period značajan je za Tešanj i u poljoprivrednom pogledu. Voćarstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi šljive, a dobar rod i kvalitet donijeće priliv velikih sredstava iz inostranstva.

U toku jedne sezone Tešanj će izvoziti u Evropu do 100.000 tona sirove i suhe šljive. I druge aktivnosti biće zapažene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokreću prvi muslimanski književni časopisi - Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i štampanje obezbjeđivao je Tešnjak Adem-aga Mesić.

Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić. Prestankom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane države SHS i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. To se teško podnosi i stanovništvo počinje da se raseljava. Odlazi u okolna mjesta sa jačim komunikacijskim vezama, u Teslić i Doboj. Ukida se tešanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi.

U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata. U narodnooslobodilačkom pokretu - borbi protiv okupacije tešanjsko područje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo. Oslobođenje je Tešanj dočekao sa hipotekom, obzirom da je iz Tešnja bio doglavnik NDH Adem-aga Mesić.

Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija.

Pojačava se urbanizacija prostora, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.

Čaršijska (Gazi Ferhad-begova) džamija u Tešnju

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Tešanj

Sastav stanovništva – općina Tešanj
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]
Osoba43 063 (100,0%)48 480 (100,0%)43 692 (100,0%)34 693 (100,0%)
Bošnjaci40 461 (93,96%)34 941 (72,07%)130 653 (70,16%)124 200 (69,75%)1
Hrvati1 462 (3,395%)8 929 (18,42%)8 548 (19,56%)7 603 (21,92%)
Bosanci426 (0,989%)
Srbi226 (0,525%)3 071 (6,335%)3 152 (7,214%)2 692 (7,759%)
Muslimani171 (0,397%)
Nisu se izjasnili128 (0,297%)
Bosanci i Hercegovci90 (0,209%)
Nepoznato36 (0,084%)
Albanci28 (0,065%)21 (0,048%)14 (0,040%)
Ostali24 (0,056%)492 (1,015%)177 (0,405%)107 (0,308%)
Crnogorci7 (0,016%)56 (0,128%)28 (0,081%)
Romi3 (0,007%)66 (0,151%)
Jugoslaveni1 (0,002%)1 047 (2,160%)1 012 (2,316%)39 (0,112%)
Slovenci5 (0,011%)7 (0,020%)
Makedonci2 (0,005%)3 (0,009%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Tešanj

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Tešanj
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]
Osoba5 257 (100,0%)5 621 (100,0%)5 253 (100,0%)3 901 (100,0%)
Bošnjaci4 883 (92,89%)4 651 (82,74%)14 376 (83,30%)13 489 (89,44%)1
Bosanci143 (2,720%)
Hrvati76 (1,446%)206 (3,665%)160 (3,046%)174 (4,460%)
Nisu se izjasnili45 (0,856%)
Muslimani35 (0,666%)
Bosanci i Hercegovci34 (0,647%)
Srbi25 (0,476%)293 (5,213%)248 (4,721%)201 (5,153%)
Crnogorci6 (0,114%)12 (0,228%)9 (0,231%)
Ostali6 (0,114%)79 (1,405%)62 (1,180%)12 (0,308%)
Albanci2 (0,038%)13 (0,247%)1 (0,026%)
Nepoznato2 (0,038%)
Jugoslaveni392 (6,974%)381 (7,253%)11 (0,282%)
Slovenci1 (0,019%)4 (0,103%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Tešanj". izbori.ba. Pristupljeno 23. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ Filipović, Emir O. "O najstarijem poznatom spomenu grada Tešnja 1461. godine (About the oldest known mention of the town of Tešanj in 1461)". Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Knj. 5, Sarajevo, 2018. (jezik: engleski): 328.
  4. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 103)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 1. 12. 2015.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 12. 2015.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 12. 2015.

Vanjski linkovi