Čelić
| Čelić | ||
| Općina i naselje | ||
 Pogled na Ratkoviće
| ||
|
||
| Službeni naziv: Općina Čelić | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina
| |
|---|---|---|
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton |  Tuzlanski kanton
| |
| Općina | Čelić | |
| Koordinate | 44°43′17.8″N 18°49′18.3″E / 44.721611°N 18.821750°E | |
| Površina | ||
| - Općina | 140 km2 | |
| Stanovništvo | ||
| - Naselje | 3.593 (2013) | |
| - Općina | 12.083 (2013) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 86.31 /km2 | |
| Gradonačelnik | Sead Muminović[1] (Koalicija SDA/SBB) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 75 246 | |
| Pozivni broj | (+387) 35 | |
| Matični broj | 171107[2] | |
| Matični broj općine | 11231 | |
  Čelić u Bosni i Hercegovini
| ||
| Veb-sajt: Općina Čelić | ||
Čelić je naselje i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine koji se nalazi na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara. Zauzima površinu od 140 km2, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika. Sastavni je dio Tuzlanskog kantona. Graniči sa općinama Srebrenik, Tuzla, Lopare i Brčko Distriktom.
Administrativni, kulturni i privredni centar je Čelić, smješten na magistralnom putu Tuzla-Brčko, na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica.
Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Čelić ima svoju historiju. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.
Sadržaj
Geografija
Geografski položaj
| Brčko Srebrenik |
Brčko | Brčko Lopare |
| Srebrenik | 
|
Lopare |
| Srebrenik Tuzla |
Tuzla | Lopare Tuzla |
Historija
Godine 1991. općina Lopare u čijem je sastavu bila teritorija današnje općine Čelić pristupila je tzv. paradržavnoj zajednici Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice.
Privremena skupština koju su sačinjavali odbornici Bošnjackog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. novembra 1991. godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine općine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo (Čelić), Sitari, Humci , Nahvioci, Šibošnica i Drijenča. Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Rezultat referenduma bio je da se preko 99% stanovništva izjasnio za izdvajanje iz općine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.
Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić. Na čelu tima za izradu Elaborata bio je mr. Abdulah Kovačević, intelektualac tog podneblja, pjesnik i ekonomista. To je dovelo do njegovog zvjerskog ubistva od strane srpskih agresora 29. novembra 1991. godine. Izmasakrirano Abdulahovo tijelo bila je posljednja opomena narodu Čelića pred buru zla koja im dolazi.
Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organizovan je narod i stalo se u odbranu Čelića i Bosne i Hercegovine. Tokom ratnih dejstava narod Čelića odbranio je sva naselja izuzev Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. juna 1992. godine.
Ratno Predsjedništvo općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavi civilne vlasti i života na ovom području.
U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. marta 1994. godine donijelo uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Čelić
| Sastav stanovništva – općina Čelić | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | ||||||
| Osoba | 10 502 (100,0%) | 7 010 (100,0%) | |||||
| Bošnjaci | 9 341 (88,94%) | 1 5 101 (72,77%) | |||||
| Hrvati | 843 (8,027%) | 1 183 (16,88%) | |||||
| Srbi | 192 (1,828%) | 597 (8,516%) | |||||
| Ostali | 126 (1,200%) | 82 (1,170%) | |||||
| Jugoslaveni | – | 47 (0,670%) | |||||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Čelić
| Sastav stanovništva – naselje Čelić | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[4] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 3 593 (100,0%) | 3 215 (100,0%) | 2 987 (100,0%) | 2 691 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | – | 1 3 006 (93,50%) | 1 2 824 (94,54%) | 1 2 547 (94,65%) | |||
| Srbi | – | 106 (3,297%) | 78 (2,611%) | 88 (3,270%) | |||
| Jugoslaveni | – | 59 (1,835%) | 59 (1,975%) | 21 (0,780%) | |||
| Ostali | – | 34 (1,058%) | 6 (0,201%) | 14 (0,520%) | |||
| Hrvati | – | 10 (0,311%) | 7 (0,234%) | 10 (0,372%) | |||
| Albanci | – | – | 7 (0,234%) | 11 (0,409%) | |||
| Crnogorci | – | – | 2 (0,067%) | – | |||
| Makedonci | – | – | 2 (0,067%) | – | |||
| Mađari | – | – | 2 (0,067%) | – | |||
Mjesne zajednice
Općinu Čelić sačinjavaju mjesne zajednice: Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Šibošnica, Nahvioci, Humci i Drijenča.
Također pogledajte
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čelić". izbori.ba. Pristupljeno 14. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 13. 1. 2016.
- ^ "Općina Čelić". nasbih.com. Pristupljeno 13. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 72)". fzs.ba. Pristupljeno 13. 1. 2016.
- ^ "Naselje Čelić". nasbih.com. Pristupljeno 13. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 1. 2016.
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Čelić |
