Čelić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Čelić (čvor).
Koordinate: 44°43′17.8″N 18°49′18.3″E / 44.721611°N 18.821750°E / 44.721611; 18.821750
Čelić
Općina i naselje
Pogled na Ratkoviće
Pogled na Ratkoviće
Celicgrb.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Čelić
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton
Općina Čelić
Koordinate 44°43′17.8″N 18°49′18.3″E / 44.721611°N 18.821750°E / 44.721611; 18.821750
Površina
 - Općina 140 km2
Stanovništvo
 - Naselje 3.593 (2013)
 - Općina 12.083 (2013)
Gustoća
 - Općina 86.31 /km2 
Gradonačelnik Sead Muminović[1] (Koalicija SDA/SBB)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 246
Pozivni broj (+387) 35
Matični broj 171107[2]
Matični broj općine 11231
Čelić u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Čelić

Čelić je naselje i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine koji se nalazi na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara. Zauzima površinu od 140 km2, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika. Sastavni je dio Tuzlanskog kantona. Graniči sa općinama Srebrenik, Tuzla, Lopare i Brčko Distriktom.

Administrativni, kulturni i privredni centar je Čelić, smješten na magistralnom putu Tuzla-Brčko, na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica.

Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Čelić ima svoju historiju. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.

Geografija

Geografski položaj općine Čelić

Geografski položaj

Brčko
Srebrenik
Brčko Brčko
Lopare
Srebrenik Susjedne općine Lopare
Srebrenik
Tuzla
Tuzla Lopare
Tuzla

Historija

Godine 1991. općina Lopare u čijem je sastavu bila teritorija današnje općine Čelić pristupila je tzv. paradržavnoj zajednici Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice.

Privremena skupština koju su sačinjavali odbornici Bošnjackog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. novembra 1991. godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine općine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo (Čelić), Sitari, Humci , Nahvioci, Šibošnica i Drijenča. Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Rezultat referenduma bio je da se preko 99% stanovništva izjasnio za izdvajanje iz općine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić. Na čelu tima za izradu Elaborata bio je mr. Abdulah Kovačević, intelektualac tog podneblja, pjesnik i ekonomista. To je dovelo do njegovog zvjerskog ubistva od strane srpskih agresora 29. novembra 1991. godine. Izmasakrirano Abdulahovo tijelo bila je posljednja opomena narodu Čelića pred buru zla koja im dolazi.

Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organizovan je narod i stalo se u odbranu Čelića i Bosne i Hercegovine. Tokom ratnih dejstava narod Čelića odbranio je sva naselja izuzev Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. juna 1992. godine.

Ratno Predsjedništvo općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavi civilne vlasti i života na ovom području.

U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. marta 1994. godine donijelo uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Čelić

Sastav stanovništva – općina Čelić
2013.[3] 1991.[4]
Osoba 10 502 (100,0%) 7 010 (100,0%)
Bošnjaci 9 341 (88,94%) 1 5 101 (72,77%)
Hrvati 843 (8,027%) 1 183 (16,88%)
Srbi 192 (1,828%) 597 (8,516%)
Ostali 126 (1,200%) 82 (1,170%)
Jugoslaveni 47 (0,670%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Čelić

Sastav stanovništva – naselje Čelić
2013.[5] 1991.[4] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 3 593 (100,0%) 3 215 (100,0%) 2 987 (100,0%) 2 691 (100,0%)
Bošnjaci 1 3 006 (93,50%) 1 2 824 (94,54%) 1 2 547 (94,65%)
Srbi 106 (3,297%) 78 (2,611%) 88 (3,270%)
Jugoslaveni 59 (1,835%) 59 (1,975%) 21 (0,780%)
Ostali 34 (1,058%) 6 (0,201%) 14 (0,520%)
Hrvati 10 (0,311%) 7 (0,234%) 10 (0,372%)
Albanci 7 (0,234%) 11 (0,409%)
Crnogorci 2 (0,067%)
Makedonci 2 (0,067%)
Mađari 2 (0,067%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Mjesne zajednice

Općinu Čelić sačinjavaju mjesne zajednice: Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Šibošnica, Nahvioci, Humci i Drijenča.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čelić". izbori.ba. Pristupljeno 14. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 13. 1. 2016. 
  3. ^ "Općina Čelić". nasbih.com. Pristupljeno 13. 1. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 72)". fzs.ba. Pristupljeno 13. 1. 2016. 
  5. ^ "Naselje Čelić". nasbih.com. Pristupljeno 13. 1. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 1. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 1. 2016. 

Vanjski linkovi