Višegrad

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Koordinate: 43°46′57″N 19°17′17″E / 43.782406°N 19.28797°E / 43.782406; 19.28797
Višegrad
(Općina i naselje)
Višegrad.jpg
Višegrad (grb).svg
Grb
Službeni naziv: Općina Višegrad
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Višegrad
Nadmorska visina 389 m n.v. 
Koordinate 43°46′57″N 19°17′17″E / 43.782406°N 19.28797°E / 43.782406; 19.28797
Površina
 - Naselje 1.91 km2
 - Općina 448.14 km2
Stanovništvo
 - Naselje 5.869 (2013)
 - Općina 11.774 (2013)
Gustoća
 - Naselje 3.072.77 /km2 
 - Općina 26.27 /km2 
Gradonačelnik Tomislav Popović[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 73 240
Pozivni broj (+387) 58
Matični broj 203009[2]
Matični broj općine 20087
Višegrad u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Višegrad

Višegrad je naselje i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini.Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.

Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija". Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Geografija

Geografski položaj

Geografski položaj općine Višegrad
Rogatica Srebrenica, Srbija Srbija
Rogatica Susjedne općine Srbija
Rogatica
Rudo
Rudo Srbija
Rudo

Šetnja gradom

Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali. Čaršija je jednim djelom u ravnici, a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice Rzav i Drine. Treba spomenuti i prelijepi "sportski centar" i restoran "Ušće" koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog usća, Višegrad je poznat i kao "čaršija na vodi".

U trouglu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije. U ravnom prostoru od ćuprije do usća Rzava, po mom sjećanju iz 1992 nalazili su se: Trg oslobođenja, hotel "Višegrad", Robna kuća "Višegrađanka", stara zgrada Gimnazije, Vatrogasni dom, zgrada Skupštine opštine, hotel "Panos", Pošta, Privredna banka, Služba društvenog knjigovodstva, Opštinski sud, Apoteka, Srednjoškolski centar, Salon namještaja, Sportski centar "Ušće", dvije džamije, desetak stambeno-poslovnih višespratnica, stotinjak privatnih stambenih zgrada, te brojni društveni i privatni poslovni prostori.

Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je zasnovan poslije drugog svijetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višespratnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih zgrada. Preko rzavskog mosta na desnu stranu bile je stanica milicije, a nešto nize na desno bila je pijaca srijedom. Odmah iza Nove mahale su naselja Bijelo Polje, Vučine, Glavica, Garče i Kalata.

Poznato Bikavac brdo se nalazi poviš desne strane grada, nekih 300 m visine od centra. Na njemu ima fudbalski stadion "Drine".

U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija "višegrađanka".

Idući uzvodno Drinom, desnom stranom odmah od Gimnazije bile bi stambene zgrade. Zatim bi se prošlo jedno brdo gdje je bio prije kamenolom i negdje iznad polovine brda bi bila okrugla kula legendarnog heroja Alije Đerzeleza. Zatim bi se došlo do velike pilane i fabrike namještaja u Dušću, nekih 2 km. Kad se prođe Dušće, oko 1 km na lijevo bi se išlo u kasarnu bivše JNA Zamnica, a put na desno bi vodio za sela Drinsko, Šip itd. Ispod Drinska bi bila nova višegradska hidroelektrana na Drini.

Uzvodno lijevom obalom Drine bi se došlo do sela Nezuci, Holijaci, Orahovci, Brodar, Međeđa itd. novim asfaltnim putem prema Međeđi i Ustiprači, lijevo Goraždu i Foči a desno Rogatici i Sarajevu.

Kultura

Nacionalni spomenici kulture

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Višegrad se nalaze sljedeći spomenici:

  • "Most Mehmed-paše Sokolovića" (historijski spomenik),
  • "Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice" (historijsko područje).[3]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Višegrad

Sastav stanovništva – općina Višegrad
2013.[4] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 11 774 (100,0%) 21 199 (100,0%) 23 201 (100,0%) 25 389 (100,0%)
Bošnjaci 1 13 471 (63,55%) 1 14 397 (62,05%) 1 15 752 (62,04%)
Srbi 6 743 (31,81%) 7 648 (32,96%) 9 225 (36,33%)
Ostali 634 (2,991%) 127 (0,547%) 77 (0,303%)
Jugoslaveni 319 (1,505%) 858 (3,698%) 141 (0,555%)
Hrvati 32 (0,151%) 60 (0,259%) 68 (0,268%)
Crnogorci 86 (0,371%) 106 (0,418%)
Albanci 15 (0,065%) 15 (0,059%)
Makedonci 6 (0,026%) 3 (0,012%)
Slovenci 4 (0,017%) 2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Višegrad

Sastav stanovništva – naselje Višegrad
2013.[8] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 5 869 (100,0%) 6 902 (100,0%) 5 988 (100,0%) 4 866 (100,0%)
Bošnjaci 1 3 463 (50,17%) 1 2 854 (47,66%) 1 2 429 (49,92%)
Srbi 2 619 (37,95%) 2 446 (40,85%) 2 141 (44,00%)
Ostali 527 (7,635%) 23 (0,384%) 31 (0,637%)
Jugoslaveni 270 (3,912%) 518 (8,651%) 107 (2,199%)
Hrvati 23 (0,333%) 52 (0,868%) 53 (1,089%)
Crnogorci 76 (1,269%) 94 (1,932%)
Albanci 10 (0,167%) 7 (0,144%)
Makedonci 6 (0,100%) 2 (0,041%)
Slovenci 3 (0,050%) 2 (0,041%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

Znamenitosti grada

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Rezultati izbora 2008
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 16. 10. 2015. 
  3. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Višegrad)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 19. 12. 2015. 
  4. ^ "Općina Višegrad". nasbih.com. Pristupljeno 27. 12. 2015. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 118)". fzs.ba. Pristupljeno 27. 12. 2015. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 12. 2015. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 12. 2015. 
  8. ^ "Naselje Višegrad". nasbih.com. Pristupljeno 27. 12. 2015. 

Vanjski linkovi