Srednjobosanski kanton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Srednjobosanski kanton
Kanton Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna (hr)
Средњобосански кантон (sr)
kanton
Flag of Central Bosnia Canton.gif
Central Bosnia Canton Grb.gif
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Travnik
Površina 3.189.0 km2
Stanovništvo 254 992 (30.6.2009)
Gustoća 80.0 /km2
Vlada
 - Premijer Tahir Lendo
Srednjobosanski kanton u BiH
Srednjobosanski kanton u BiH
Web stranica: www.sbk-ksb.gov.ba

Srednjobosanski kanton (skraćeno: SBK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Travniku. Površina kantona iznosi 3.189,0 km2, što čini 12% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine[uredi | uredi izvor]

Kanton se sastoji od 12 općina: Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Kanton obuhvaća geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300-2110 m), sa najvišim vrhom Nadkrstac na planini Vranici. Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smijerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).

Privreda[uredi | uredi izvor]

Kanton se nalazi u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu. Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka. Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetiti, hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna. Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare. Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa). U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

Politika[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Na Općim izborima 2010. godine za 30 predstavnika Kantonalne skupštine Srednjobosanskog kantona, koji su održani u 12 općina, koje su predstavljale osnovne izborne jedinice, izašlo je ukupno 123.139 glasača. Od toga je 115.384 (93,70) glasova bilo važećih, a 7.755 nevažećih. Glasati se moglo za 21 partiju ili koalicijsku listu. Najviše predstavnika osvojila je HDZ BIH (7), zatim SDA i SDP BIH (6), SBB BiH (4), po dva predstavnika SBIH, HDZ 1990 i NSRzB, a po jednog predstavnika koalicija partija HSP BIH/NHI.[1]

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ministarstva[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 173 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - Srednjobosanski kanton[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski kanton
godina popisa 1991.
Bošnjaci 147608
Hrvati 131791
Srbi 41409
Jugoslaveni 13805
ostali i nepoznato 6753
ukupno 341365


Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 254.992 stanovnika[2].

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Srednjobosanski kanton koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: