Srednjobosanski kanton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Srednjobosanski kanton
Kanton Središnja Bosna
(kanton)
Flag of Central Bosnia.svg
Coat of arms of Central Bosnia.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Travnik
Površina 3.189[1] km2
Stanovništvo 273.149[1] (2013)
Gustoća 85.65[1] /km2 
Vlada
 - Premijer Tahir Lendo
Srednjobosanski kanton u Bosni i Hercegovini
Web stranica: sbk-ksb.gov.ba

Srednjobosanski kanton (skraćeno: SBK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Travniku. Površina kantona iznosi 3.189,0 km2, što čini 12% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine[uredi | uredi izvor]

Kanton se sastoji od 12 općina: Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Kanton obuhvaća geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300-2110 m), sa najvišim vrhom Nadkrstac na planini Vranici. Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smijerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).

Privreda[uredi | uredi izvor]

Kanton se nalazi u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu. Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka. Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetiti, hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna. Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare. Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa). U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

Politika[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 30 zastupnika.[2]

Partija Broj
glasova
 % Mandati
SDA 28.458 25,70 8
Koalicija (HDZ BIH, HSS BiH, HKDU BIH i HSP H-B)[3] 25.213 22,77 8
SBB BIH 12.148 10,97 4
SDP BIH 12.041 10,87 4
Demokratska fronta 9.443 8,53 3
HDZ 1990 7.492 6,77 2
Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića 3.501 3,16 1

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ministarstva[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 173 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva - SBK
2013.[1] 1991.[1]
Osoba 1 273149 (100,0%) 331782 (100,0%)
Bošnjaci - 2 143678 (43,30%)
Srbi - 37805 (11,39%)
Jugoslaveni - 13764 (4,149%)
Hrvati - 129822 (39,13%)
Ostali - 6713 (2,023%)
  1. 1 Preliminarni rezultati.
  2. 2 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]