Srednjobosanski kanton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Srednjobosanski kanton
Kanton Središnja Bosna (hr)
Средњобосански кантон (sr)
(kanton)
Flag of Central Bosnia.svg
Coat of arms of Central Bosnia.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Travnik
Površina 3.189[1] km2
Stanovništvo 254,686[2] (2013[2])
Gustoća 79.86[1] /km2 
Vlada
 - Premijer Tahir Lendo
Pozivni broj 030
Srednjobosanski kanton u Bosni i Hercegovini
Veb-sajt: sbk-ksb.gov.ba

Srednjobosanski kanton (skraćeno: SBK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od ukupno 12 općina.[1]

Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa Republikom Srpskom, na istoku sa Zeničko-dobojskim, na jugoistoku sa Sarajevskim, na jugu sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom i na zapadu sa Kantonom 10. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km2 Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189 km2 peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300-2110 m), sa najvišim vrhom Nadkrstac na planini Vranici.[3]

Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu.

Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina Jezero (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini Jajce, dok su Dobretići pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Politika i administracija[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Srednjobosanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[4][5]

Travnik, glavni grad kantona.

Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina.

Općina Broj naselja Broj stanovnika Gustoća Površina (km2)
Bugojno 78 31.470 87,2 361
Busovača 47 17.910 113,4 159
Dobretići 18 1.629 27,6 59
Donji Vakuf 68 13.985 43,7 320
Fojnica 55 12.356 40,4 306
Gornji Vakuf-Uskoplje 52 20.933 52,1 402
Jajce 58 27.258 80,4 339
Kiseljak 82 20.722 125,6 165
Kreševo 27 5.273 35,4 149
Novi Travnik 52 23.832 98,5 242
Travnik 90 53.482 101,1 529
Vitez 34 25.836 162,5 159
Srednjobosanski kanton 661 254.686 79,86 3.189

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen.

Sastav stanovništva
2013.[1]1991.[1]
Osoba254 686 (100,0%)331 782 (100,0%)
Bošnjaci146 652 (57,58%)1 143 678 (43,30%)
Hrvati97 629 (38,33%)129 822 (39,13%)
Ostali7 362 (2,891%)6 713 (2,023%)
Srbi3 043 (1,195%)37 805 (11,39%)
Jugoslaveni13 764 (4,149%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Srednjoj Bosni

Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu.

Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetit, hematit i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.

Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.

Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).

Magistralni put M5 kod Travnika

U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni.Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Foča) i M16.4 (Bugojno-Travnik)

Sa juga na sjever: Magistralni put M16 (Bosanska Gradiška-Kazaginac) i M16.2 (Bugojno-Jablanica)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Srednjobosanskom kantonu iznosi 260,6 kilometara.[6]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.[7][8]

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Bili, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.

Politika[uredi | uredi izvor]

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 30 zastupnika.[9]

Partija Broj
glasova
% Mandati
SDA 28.458 25,70 8
Koalicija (HDZ BIH, HSS BiH, HKDU BIH i HSP H-B)[10] 25.213 22,77 8
SBB BIH 12.148 10,97 4
SDP BIH 12.041 10,87 4
Demokratska fronta 9.443 8,53 3
HDZ 1990 7.492 6,77 2
Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića 3.501 3,16 1

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, Srednjobosanski kanton". nasbih.com. Pristupljeno 12. 11. 2015. 
  2. ^ a b c "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013." (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala, 24. 12. 2017. 
  3. ^ "O kantonu". www.tzsbk.com (jezik: hr-hr). Pristupljeno 2017-12-23. 
  4. ^ Administrator. "Vlada SBK - KSB - Ustav". www.sbk-ksb.gov.ba. Pristupljeno 2017-12-23. 
  5. ^ Fena. "Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona". Nezavisne novine (jezik: sr-Latn). Pristupljeno 2017-12-23. 
  6. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA (jezik: bosanski). Pristupljeno 2017-12-24. 
  7. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-12-24. 
  8. ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-12-24. 
  9. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine
  10. ^ Koalicijske liste

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]