Drvar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°22′N 16°23′E / 44.367°N 16.383°E / 44.367; 16.383
Drvar
(Općina i naselje)
Panorama Drvara
Panorama Drvara
Službeni naziv: Općina Drvar
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Kanton br. 10
Općina Drvar
Koordinate 44°22′N 16°23′E / 44.367°N 16.383°E / 44.367; 16.383
Površina
 - Općina 589,3 km2
Stanovništvo
 - Općina 17 126 (1991)
Gustoća
 - Općina 12,74 /km2 
Gradonačelnik Stevica Lukač (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 80 260
Pozivni broj (+387) 34
Matični broj 151742[1]
Matični broj općine 11614
Drvar u Bosni i Hercegovini
Crkva u Drvaru

Drvar je grad i općina u zapadnoj Bosni i Hercegovini, koji se nalazi između Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, blizu Glamoča.[2]

Administrativno, Drvar je dio Livanjskog kantona u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Smješten je u planinskom području (Osječenica, Klekovača, Lunjevača) na nadmorskoj visini 700 do 1200 m. Prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma površina općine bila je 950 km2. Klima je kontinentalno-planinska sa dugim i hladnim zimama.

Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac dugačka oko 66 km i potok Bastašica u duljini od 1 km. Na području Drvarske općine postoji jednistven, za ovaj dio Evrope, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obimu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na području Drvara su se za vrijeme drugog svjetskog rata vodile žestoke borbe od jula 1941, kada na tom području izbija ustanak, pretežno srpskog stanovništvo protiv vlasti NDH. Od tada pa do kraja rata Drvar je često prelazio iz ruke u ruku, a u prvoj polovini 1944. je na tom području sjedište nove vlasti pod dominacijom Titovih partizana.

Nastojeći uništiti Titov partizanski pokret, Nijemci su 25. 5. 1944. u okviru operacije "Konjićev skok" na Drvar izveli odvažni zračni desant s ciljem da uhvate ili ubiju Tita. Međutim, partizanske snage su dovoljno dugo oduprle njemačkim padobrancima pa se Tito na vrijeme uspio skloniti na Vis. Taj je događaj poslije bio povodom da Drvar za vrijeme socijalistiöke Jugoslavije dobije ime Titov Drvar.

Kulturni pejzaž u kojem je danas smješten Muzej 25. maj u Drvaru, zajedno sa Titovom pećinom, predstavlja spomen-kompleks vezan za tzv. Sedmu neprijateljsku ofanzivu – Desant na Drvar, s ciljem uništenja Vrhovnog štaba NOV Jugoslavije. Kompleks je proglašen nacionalnim spomenikom. [3]

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Drvar se od 1992 našao pod nadzorom Republike Srpske. U ljeto 1995. grad je zauzela Hrvatska vojska, a lokalno srpsko stanovništvo je izbjeglo.

Daytonskim mirovnim sporazumom je grad pripao Federaciji Bosne i Hercegovine, a u njemu je prvih poratnih godina živjelo gotovo isključivo hrvatsko stanovništvo. Srpske izbjeglice su se postupno počele vraćati, tako da je demografska struktura Drvara ponovno izmijenjena.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Spomenici kulture[uredi | uredi izvor]

Titova pećina u Drvaru.

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Drvar se nalaze sljedeći spomenici:

Privreda[uredi | uredi izvor]

U Drvaru se održava privredno-turistička manifestacija „Dani drvarske drenjine“. Godine 2015 održana je četrnaesta po redu. Drvarska kotlina nadaleko čuvena je po drenjini i proizvodima od ove samonikle biljke. Osim čuvene rakije, predstavljaju su i ostali proizvodi od drenjine: sokovi, pekmezi, likeri. Manifestacija je 2015. godine dobila međunarodni i evropski karakter, i postaje zaštitni znak Drvara kao jedinstvenog drenjinarskog područja sa geografskom prepoznatljivošću.


Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Drvar imala je 17.126 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, gotovo u cjelini, općina Drvar ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Potoci, Srnetica i Uvala. Od ovog područja formirana je općina Istočni Drvar. Federalni dio Drvara također je podijeljen. Dio koji su kontrolisale snage Armije Bosne i Hercegovine, pripojene su općini Bihać, odn. naseljena mjesta: Boboljusci, Bosanski Osredci, Gornji Tiškovac, Mali Cvjetnić, Malo Očijevo, Martin Brod, Očigrije, Palučci, Trubar, Veliki Cvjetnić i Veliko Očijevo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Drvar[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Drvar
2013.[5] 1991.[6] 1981.[7] 1971.[8]
Osoba 7 506 (100,0%) 17 126 (100,0%) 17 983 (100,0%) 20 064 (100,0%)
Srbi 16 608 (96,98%) 15 896 (88,39%) 19 496 (97,17%)
Jugoslaveni 384 (2,242%) 1 949 (10,84%) 74 (0,369%)
Ostali 68 (0,397%) 32 (0,178%) 101 (0,503%)
Bošnjaci 1 33 (0,193%) 1 26 (0,145%) 1 213 (1,062%)
Hrvati 33 (0,193%) 62 (0,345%) 141 (0,703%)
Albanci 12 (0,067%) 16 (0,080%)
Slovenci 4 (0,022%) 7 (0,035%)
Crnogorci 2 (0,011%) 16 (0,080%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Drvar[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Drvar
2013.[9] 1991.[9] 1981.[7] 1971.[8]
Osoba 3 964 (100,0%) 8 053 (100,0%) 7 063 (100,0%) 6 417 (100,0%)
Srbi 7 693 (95,53%) 6 006 (85,03%) 6 056 (94,37%)
Jugoslaveni 259 (3,216%) 961 (13,61%) 66 (1,029%)
Ostali 48 (0,596%) 18 (0,255%) 50 (0,779%)
Bošnjaci 1 29 (0,360%) 1 22 (0,311%) 1 115 (1,792%)
Hrvati 24 (0,298%) 42 (0,595%) 98 (1,527%)
Albanci 11 (0,156%) 16 (0,249%)
Slovenci 3 (0,042%) 7 (0,109%)
Crnogorci 9 (0,140%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  2. ^ "Općina Drvar". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  3. ^ Muzej 25 maj
  4. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Drvar)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2015. 
  5. ^ "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Drvar". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991, općina Drvar". fzs.ba. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  9. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Drvar". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]