Bastasi (Drvar)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°24′29″N 16°17′31″E / 44.4081°N 16.2919°E / 44.4081; 16.2919
Bastasi
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Kanton 10
Općina Drvar
Koordinate 44°24′29″N 16°17′31″E / 44.4081°N 16.2919°E / 44.4081; 16.2919
Stanovništvo
 - Naselje 382 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 34
Matični broj 151467[1]
Matični broj općine 11614
Bastasi u Bosni i Hercegovini

Bastasi su naseljeno mjesto u općini Drvar, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bastasi se nalaze zapadno od Drvara, na obe strane rijeke Unac. To je posljednje polje kojim Unac teče (Donji Unac), nakon čega će ući u kanjon dubok preko 300 metara. Cijela dolina je otvorena (i nagnuta) na zapad, prema Uni. Polje je pogodno za stočarstvo, a mjestimično i za poljoprivredu. Pored Unca ovdje su još vode Bastašica i Misije. Izvori su: Ljeskovac, Pavićevac,Crnomudski Bunar, Točak, Vodica, Adamovića Vrelo, Miljado i Okovir.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Kako to pokazuju brojne ilirske gradine (castella, oppida), koje su redovito smještene po prirodnim uzvisinama na obodu poljâ, dolina Unca bila je dobro naseljena i u predrimsko doba. Tu je živjelo ilirsko pleme Sardeati. Oko gradina raspršen je veliki broj grobnih tumula. Centar predrimske plemenske zajednice, po svoj prilici, nalazio se u Bastasima, najžupnijem dijelu kotline, oko Gradine koja leži sjeveroistočno od sela, i oko Obljaja, zapadno od Bastasa, s obje strane Unca. Gradina, na desnoj obali rijeke imala je dominantan položaj, sa trostrukim nasipom na vrlo istaknutom položaju.

I ovo područje osvajaju Rimljani. Na Gradini su se sačuvali i temelji rimske četvrtaste utvrde (kule), moguće još iz vremena pacifikacije zemlje. Ostaci prethistorijskog utvrđenja nalaze se i na Obljaju (680 m), zapadno od sela, na visini Gradine (kod sklopa zvanog Berek), ali na lijevoj obali Unca.[4]

Početkom 20. og vijeka, vlasnici drvarske celuloze ubjeđivali su narod da otpadne vode koje bi oni puštali u Unac neće zagaditi rijeku. Narod se nije dao ubijediti. Poslije toga su kapitalisti bili primorani da prokopaju desetak kilometara dug odvodni betonski kanal, kojim je lauga iz celuloze zaobilazila sela i zaseoke bastaškog kraja. Bila je to prva ekološka akcija na ovim ptostorima.

Bastasi su inače bili administrativni centar prije nego što je to postao Drvar.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, prije Desanta na Drvar Josip Broz Tito uglavnom boravio je u jednoj pećini u Bastasima. Jednom poslije rata i došao je u posjetu selu. Njemu u čast sagrađen je motel "Bastašica".

Privreda[uredi | uredi izvor]

Po rakiji od drenjaka prepoznaje se i ovo selo ali i cio drvarski kraj. A znalo ih je ranijih godina biti toliko da su, neke porodice, od proizvodnje rakije drenje ili drenovače, mogle dobro živjeti.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Bastasi
2013.[5]1991.[5]1981.[6]1971.[7]
Osoba140 (100,0%)382 (100,0%)458 (100,0%)546 (100,0%)
Srbi380 (99,48%)442 (96,51%)541 (99,08%)
Ostali2 (0,524%)1 (0,218%)1 (0,183%)
Jugoslaveni12 (2,620%)
Hrvati3 (0,655%)2 (0,366%)
Bošnjaci1 2 (0,366%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Arhivirano s originala, 9 Maj 2016. Pristupljeno 18. 9. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Općina Drvar". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  3. ^ Petar Rađenović, 1933-34 -UNAC
  4. ^ Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  5. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Bastasi". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]