Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. sproveden je u periodu od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.[1] Popis je trebao biti organizovan od 1. do 15. aprila 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka zapaženih tokom probnog popisa provedenog 2012. godine[2], kasnije odgođen za oktobar.[3][4]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je najveće statističko istraživanje koje ima za cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, Popisom se prikupljaju podaci o domaćinstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Podaci koji se prikupljaju popisom stanovništva koriste se isključivo u statističke svrhe. Povjerljivost svih podataka i informacija iz ovog popisa zaštićena je prema Zakonu o statistici Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti ličnih podataka.[1]

Popis 2013. provodi se na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini objavljenog u Službenim novinama Federacije BiH, broj 14/12[3] i Zakona o izmjenama o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine (Službeni glasnik BiH br.18/13), kojima se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, obaveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obaveze i dužnosti građana kao davalaca popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i finansiranje popisa.

Popisni krugovi[uredi | uredi izvor]

Prostor cijele Bosne i Hercegovine podijeljen je u 24.321 popisnih krugova, od čega je 15.782 u Federaciji BiH, 8.087 u Republici Srpskoj i 452 u Brčko distriktu BiH. Većina popisnih krugova se sastoji od 70 do 100 domaćinstava. Popisne krugove su izradili Federalna uprava za geodetske poslove FBiH, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i Odsjek za javni registar Vlade Brčko distrikata BiH u saradnji sa organima lokalne uprave koji su pripremili i tehničku dokumentaciju za svaki popisni krug.

Formulari za popis[uredi | uredi izvor]

Podaci o Popisu unose se na formulare, Popisnicu P-1 i Upitnik za domaćinstvo i stan.[5][6]

Popisne informacije[uredi | uredi izvor]

Podaci o stanovništvu[uredi | uredi izvor]

Popisom stanovništva su bile obuhvaćene sljedeće teme:

  • mjesto uobičajenog stanovanja,
  • ime,
  • ime oca ili majke,
  • prezime,
  • spol,
  • datum rođenja i jedinstveni matični broj građana,
  • mjesto rođenja,
  • prisutnost, dužina i namjera prisutnosti/ odsutnosti u mjestu popisa,
  • mjesto stanovanja neposredno po rođenju,
  • mjesto stalnog stanovanja osobe u vrijeme popisa iz 1991. godine,
  • da li je osoba bila izbjeglica iz Bosne i Hercegovine,
  • da li je bila raseljena osoba u Bosni i Hercegovini,
  • ima li osoba formalno-pravno status raseljene osobe i namjerava li se vratiti u mjesto iz kojega je raseljena,
  • naselje Bosne i Hercegovine iz kojega se osoba doselila i godina doseljenja,
  • je li osoba ikada živjela izvan Bosne i Hercegovine godinu i duže,
  • mjesec i godina doseljenja i država iz koje se osoba doselila,
  • razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu,
  • zakonsko bračno stanje,
  • vanbračna zajednica,
  • broj živorođene djece i mjesec i godina njihovog rođenja,
  • državljanstvo,
  • etnička/nacionalna pripadnost,
  • maternji jezik,
  • vjeroispovijest,
  • pismenost,
  • najviša završena škola,
  • stečeno zvanje,
  • škola koju osoba pohađa,
  • trenutni status aktivnosti, položaj u zaposlenosti,
  • grana privredne djelatnosti firme (na glavnom poslu),
  • zanimanje,
  • glavni izvor sredstava za život,
  • da li je osoba uzdržavana,
  • aktivnost uzdržavatelja,
  • mjesto rada odnosno pohađanja škole i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja;
  • funkcionalna sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i uzrok invaliditeta,
  • dužina i zemlja boravka u inostranstvu za civilne osobe na privremenom radu i boravku u drugoj državi i mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini za njih i članove njihovih porodica;[3]

Podaci o domaćinstvima i poljoprivrednim domaćinstvima[uredi | uredi izvor]

U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o domaćinstvima:

  • ime i prezime osobe na kojoj se vodi domaćinstvo,
  • srodnički i porodični sastav domaćinstva,
  • naziv naselja, ulica i kućni broj gdje je domaćinstvo nastanjeno,
  • osnova po kojoj domaćinstvo koristi stan.[3]

Podaci o stanovanju[uredi | uredi izvor]

U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o stanovima i drugim objektima za stanovanje:

  • vrsta objekta za stanovanje,
  • vrsta kolektivnog stana,
  • način korištenja stana,
  • lokacija stana,
  • nastanjenost konvencionalnih stanova,
  • broj lica koja tu stanuju,
  • sprat na kojem se stan nalazi,
  • oblik svojine na stanu,
  • površina stana,
  • broj soba u stanu,
  • površina kuhinje,
  • uslovi u kupatilu i toaletu, električna energija, plin i sistem vodosnabdijevanja, instalacije za centralno grijanje i kanalizacioni sistem;
  • vrste grijanja,
  • glavna vrsta energije koja se koristi za grijanje stana,
  • godina izgradnje zgrade,
  • vrsta zgrade u kojoj se stan nalazi,
  • pretežni materijal nosive konstrukcije zgrade,
  • vrsta krovnog pokrova zgrade i stanje u kojem se zgrada nalazi.[3]

Probni popis 2012.[uredi | uredi izvor]

Probni popis za zvanični Popis stanovništva održan je od 15. do 29. oktobra 2012. u općinama: Banja Luka (Banja Luka, Šargovac), Bihać (Bihać, Velika Gata), Bijeljina (Bijeljina, Janja), Brčko (Klanac, Donji Brezik, Ograđenovac, Bijeljinska Cesta, Bosanska Bijela), Cazin (Tržačka Raštela), Centar (Sarajevo), Doboj (Doboj, Osječani Gornji), Foča (Foča, Brod), Gacko, Goražde (Goražde, Vitkovići, Zupčići), Mostar (Mostar, Vihovići), Ilidža, Ilijaš (Mrakovo), Istočno Novo Sarajevo (Miljevići), Kakanj, Kozarska Dubica, Livno (Livno, Veliki Guber, Dobro), Lukavac (Krtova), Neum, Novi Grad (Sarajevo), Novo Sarajevo, Orašje (Orašje, Kostrč, Tolisa), Pale, Prijedor (Prijedor, Omarska), Prnjavor (Štivor), Stari Grad (Sarajevo), Šipovo, Široki Brijeg (Široki Brijeg, Kočerin, Oklaji), Teslić (Barići), Travnik (Travnik, Turbe), Trebinje, Tuzla (Tuzla, Dobrinja), Ugljevik, Zenica (Zenica, Banloz) i Zvornik (Donji Lokanj).[1]

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Nacionalno izjašnjavanje[uredi | uredi izvor]

Zbog osjetljivosti pitanja o nacionalnoj pripadnosti (pitanje 24 na Popisnici)[6], političke stranke godinama se nisu mogle dogovoriti o provođenju popisa. Bošnjačke su stranke insistirale na tome da se on ne provodi sve dok se ne završi proces povratka izbjeglih i prognanih jer će se u protivnom i zakonski prihvatiti stanje nastalo progonima i ratnim zločinima. Predlagale su i da se popis eventualno provede ali bez izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali su se tome protivile stranke iz Republike Srpske koje su tražile da to izjašnjavanje bude obavezno.[2] Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti moguće je samo sa opcijama: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ne izjašnjava se, te kao Ostali; Opcija Ostali ima mogućnost upisivanja nacionalne pripadnosti popisanog[7], ali zbog odredbe u Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, koja određuje da popisni organ mora biti iz područja popisa, političke grupacije u Bosni i Hercegovini smatraju ovu odredbu neprimjerenom.[8] Također, izjašnjavanje kao Bosanac ili Hercegovac nije predviđeno, što se od nekih vjerskih institucija podržava, kao uskraćivanje prava na nacionalno ime.[9] Na konačnom obrascu, Popisnici P-1, na ovo pitanje navedena je primjedba da na osnovu člana 12. Zakona o popisu popisanik može da se i ne izjasni.[6]

Religijska pripadnost[uredi | uredi izvor]

U prvoj varijanti formulara Popisa u rubrici 25. navedene su mogućnosti za izjašnjavanje o vjeroispovjesti popisanika: islamska, katolička, pravoslavna, Ne izjašnjava se i opcija Ostali; Opcija ostali ima mogućnost upisivanja pripadnosti nekoj vjeroispovijesti, ali nije postojala opcija Ateist, tako da nereligiozne osobe uopće nisu imale mogućnost slobodnog izjašnjavanja.[8]

U konačnoj verziji formulara, pored tri vjeroispovijesti (islamska, katolička i pravoslavna), uvedene su i opcije agnostik, ateist i ne izjašnjava se,[6] ali sa primjedbom da po članu 12. Zakona o popisu, popisanik ima pravo da se ne izjasni na ovo pitanje.[6]

Maternji jezik[uredi | uredi izvor]

Za razliku od odgovora iz rubrike 24. (nacionalna pripadnost) i 25. (vjeroispovjest), po Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, koja su neobavezna, pitanje iz rubrike 26. o maternjem jeziku je obavezno i ukoliko se na njega ne odgovori, moguća je novčana kazna u iznosu od 100 do 10.000 KM[8] Tako se po preporuci Konferencije evropskih statističara (CES), koja naglašava potrebnu slobodu za pojedinca da ne odgovori na pitanja o etničkoj pripadnosti, religiji ili jeziku; ako je baš interes za tim pitanjem, za jezik se preporučuje postaviti minimum dva odvojena pitanja, jedno o maternjem (prvom), glavnom (jezik kojim se najbolje vlada) ili jeziku koji se najviše govori kod kuće ili na poslu, te drugo pitanje o znanju jezika – sposobnost govora ili pisanje na jednom ili više određenih jezika,[8] ovakva formulacija pitanja smatra neprimjernim.

Sfera privatnosti[uredi | uredi izvor]

Po članu 11. tačka 2. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, moguće je da lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva, starijim od 15 godina, može dati punoljetni prisutni član domaćinstva kojem su podaci najviše poznati,[3] što može dovesti do davanja pogrešnih podataka, pogotovo u patrijarhalnim sredinama.[8]

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Preliminarni rezultati popisa biće objavljeni nakon 90 dana od dana završetka popisnih aktivnosti, a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, domaćinstava i stambenih jedinica, na nivou države, entiteta, za Distrikt Brčko, općina i naselja.[10]

Preliminarni rezultati[uredi | uredi izvor]

Broj
stanovnika [11]
%
Bosna i Hercegovina 3.791.662 100,00%
Federacija Bosne i Hercegovine 2.371.603 62,55%
Republika Srpska 1.326.991 35,00%
Brčko distrikt 93.028 2,45%

Konačni rezultati[uredi | uredi izvor]

Objavljivanje konačnih rezultata popisa stanovništva više puta je odlagano zato što zavodi statistike entiteta nisu u saglasnosti sa metodologijom popisa. Zapravo, zavodi RS i FBiH različito gledaju na to koji ljudi se smatraju stalni stanovnici BiH.[12] Prema RS, ljudi koji ne bi ušli u konačne su oni koji žive i rade van BiH, a u njoj su samo rođeni ili provode godišnji odmor. Takva metodologija bi smanjila broj ljudi za nekoliko stotina hiljada, a u saglasnosti je sa metodologijom popisa zapadnoevropskih zemalja.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate popisa stanovništva 1. jula 2016. na osnovu metodologije po kojoj su u stalno stanovništvo ubrojani i državljani koji više godina žive i rade u inostranstvu. Metodologiju popisa potvrdila je i Evropska statistička agencija Eurostat.[13] Takvu metodologiju Republika Srpska ne priznaje kao ni zvanične rezultate.

Ukupno stanovnika: 3.531.159

Etnički sastav:

  • Bošnjaci 1.769.592 (50,1%)
  • Srbi 1.086.733 (30,8%)
  • Hrvati 544.780 (15,4%)
  • ostali: 130.054 (3,7%)

Jezički sastav:

Vjerski sastav:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine". Arhivirano s originala, 11. 1. 2014. Pristupljeno 18. 5. 2013.
  2. ^ a b BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti Članak na portalu tportal.hr o Popisu 2013. godine
  3. ^ a b c d e f "Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 4. 10. 2013. Pristupljeno 18. 5. 2013.
  4. ^ Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine[mrtav link]
  5. ^ "Upitnik za domaćinstvo i stan; Zvanični formular popisa" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 3. 9. 2013. Pristupljeno 6. 9. 2013.
  6. ^ a b c d e "Popisnica P-1; Zvanični formular popisa" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 3. 9. 2013. Pristupljeno 6. 9. 2013.
  7. ^ Popis stanovništva u BiH 2013. godine: Šansa za Ostale Članak na diskriminacija.ba
  8. ^ a b c d e "Diskriminatorni upitnik za popis stanovništva 2013. Prilog na portalu radiosarajevo.ba". Arhivirano s originala, 4. 10. 2013. Pristupljeno 18. 5. 2013.
  9. ^ "Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. Članak o Popisu na portalu Rijaseta Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 4. 10. 2013. Pristupljeno 18. 5. 2013.
  10. ^ "Česta i moguća pitanja o popisu stanovništva". Arhivirano s originala, 11. 1. 2014. Pristupljeno 18. 5. 2013.
  11. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. Sarajevo 5. novembar 2013. Arhivirano 23. 11. 2018. na Wayback Machine (bs)(en)
  12. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 1. 10. 2015. Pristupljeno 3. 11. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ^ Bosnia-Herzegovina has lost a fifth of its pre-war population, census shows, The Guardian, pristupljeno 26. februara 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]