Idi na sadržaj

Orašje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Orašje
Grad
Grad Orašje
Službeni grb Orašje
Grb
Grad Orašje u Bosni i Hercegovini
Grad Orašje u Bosni i Hercegovini
Orašje nalazi se u Bosna i Hercegovina
Orašje
Orašje
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E / 45.036778; 18.693500
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonPosavski kanton
Vlada
 • GradonačelnikMarijan Oršolić[1] (HDZ BiH)
Površina
 • Grad128,67 km2
 • Naseljeno mjesto11,54 km2
Nadmorska visina86 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad19.861
 • Grad (gustoća)154,36 /km2
 • Naseljeno mjesto3.614
 • Naseljeno mjesto (gustoća)313,17 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj76 270
Pozivni broj(+387) 31
Matični broj136000[2]
Matični broj grada11533
Veb-sajtwww.orasje.ba

Orašje je grad i naseljeno mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika.

Most Županja-Orašje preko Save spaja Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane Hrvatske vojske u 1991. godini zbog moguće agresije JNA i neodređenosti političkog vrha SDA po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna skela je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save.

U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli.

Historija

Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje Terra Tolis na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu.

Na historijski razvoj područja snažno su utjecali njegov posavski položaj uz Savu, migracije stanovništva, nastanak naselja Tolisa, Donje Azizije (današnjeg Orašja) i uloga Orašja kao jednog od važnijih središta sjeverne Bosne i Hercegovine.[3]

Šire područje današnjeg Orašja ima i prahistorijske nalaze. U zbirci franjevačkog samostana u Tolisi čuva se bronzanodobni mač pronađen kod Orašja, koji je u radovima ANUBiH-a izdvojen kao važan nalaz za proučavanje kasnoga bronzanog doba u bosanskoj Posavini.[4]

Osmanski period

U drugoj polovini 18. stoljeća sela srednje Bosanske Posavine koja danas pripadaju oraškom području bila su povezana s katoličkom kapelanijom u Tolisi. Tokom Dubičkog rata (1788–1791) osmanske vlasti sistematski su preselile dio katoličkog stanovništva iz tih sela u unutrašnjost Bosne, prema podnožjima Majevice i Trebave.[5]

Važno mjesto u kulturnoj historiji područja imala je Tolisa. Fra Ilija Starčević je 1823. godine u Tolisi osnovao školu koja se u historiografiji često navodi kao prva ili jedna od prvih obrazovnih ustanova modernog tipa u Bosni i Hercegovini. U vezi s tom školom vezuje se i djelovanje fra Ambrože Matića te rana upotreba izraza bosanski jezik u školskim udžbenicima.[6]

Na oraškom području odjeknula je i Posavska buna 1857–1858, koja je u historiografiji vezana uz otpor uvođenju tzv. trećine iz 1848. godine. U radu Tade Oršolića posebno je obrađena uloga fra Martina Nedića u tim događajima, kao i podatak da su se Tolisa, Donja Mahala i Ugljara otkupile 1861. godine.[7]

Donja Azizija i nastanak savremenog Orašja

Savremeno Orašje razvilo se iz Donje Azizije, naselja formiranog u osmanskom periodu za smještaj muhadžira protjeranih iz Kneževine Srbije nakon protokola donesenog na konferenciji u Kanlıci 1862. godine. U novijoj historiografiji naglašava se da su Donja Azizija (Orašje) i Gornja Azizija (Šamac) bile među najznačajnijim novoosnovanim naseljima za prihvat tog stanovništva.[8]

Prema vijestima iz vilajetskog lista Bosna, objavljenim 1868, obje Azizije bile su planski uređene varošice, a u Donjoj Aziziji zabilježen je razvoj trgovine i lokalnog privrednog života već u prvim godinama nakon osnivanja.[8]

Austrougarski i kasniji period

Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, Orašje i njegova okolina uključeni su u novi administrativni i privredni sistem Monarhije. U tom razdoblju dodatno se učvrstila uloga Toliškog samostana kao vjerskog, obrazovnog i kulturnog središta Posavine.[6]

Kao jedan od najvažnijih spomenika historijskog razvoja ovog područja, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je nacionalnim spomenikom graditeljsku cjelinu župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevačkog samostana u Tolisi, u općini Orašje.[9]

Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995)

Uoči rata Orašje je bilo dio šireg prostora Bosanske Posavine, koji je u političkim planovima bosanskohercegovačkih Hrvata početkom 1990-ih imao posebno mjesto. U presudi MKSJ-a u predmetu Prlić i drugi navodi se da je na sjednici Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske 12. novembra 1991. spomenuto sedam općina Hrvatske zajednice Bosanske Posavine, među kojima i Orašje.[10]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini oraško područje bilo je jedno od rijetkih dijelova Bosanske Posavine koje nije palo pod kontrolu Vojske Republike Srpske. Prema radu Tade Oršolića, nakon sloma većeg dijela Bosanske Posavine 1992. godine, odbrana preostalog slobodnog područja koncentrirana je na oraško-šamačko-domaljevački prostor, a veliki napad VRS-a pod nazivom Plamen 95 trajao je od 5. maja do 12. juna 1995. godine. Napad nije doveo do pada Orašja.[11]

Ratna dešavanja na području općine Orašje bila su i predmet postupaka pred domaćim pravosuđem. Sud Bosne i Hercegovine vodio je više predmeta zbog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992–1993, uključujući predmete protiv Mate Baotića, Đure Matuzovića i drugih, kao i Mirka Jurića.[12][13][14]

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma Orašje je ostalo u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine i zadržalo ulogu administrativnog središta Posavskog kantona.[3]

Geografija

Geografski položaj općine Orašje.

Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Geografski položaj

Štitar, Županja Bošnjaci (Hrvatska)
Domaljevac Susjedne općine Posavski Podgajci, Drenovci
Šamac Donji Žabar Vučilovac, Brčko

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.

Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje

Sastav stanovništva – grad Orašje
2013.[15]1991.[16]1981.[17]1971.[18]1961.[19]
Osoba19 861 (100,0%)28 367 (100,0%)27 806 (100,0%)25 740 (100,0%)21 662 (100,0%)
Hrvati17 345 (87,33%)21 308 (75,12%)20 705 (74,46%)19 354 (75,19%)15 938 (73,58%)
Bošnjaci2 015 (10,15%)1 893 (6,673%)11 548 (5,567%)11 867 (7,253%)1815 (3,762%)1
Srbi157 (0,790%)4 235 (14,93%)4 151 (14,93%)4 266 (16,57%)4 421 (20,41%)
Nisu se izjasnili100 (0,503%)––––
Ostali59 (0,297%)305 (1,075%)174 (0,626%)62 (0,241%)33 (0,152%)
Bosanci56 (0,282%)––––
Muslimani37 (0,186%)––––
Albanci28 (0,141%)–42 (0,151%)34 (0,132%)34 (0,157%)
Nepoznato26 (0,131%)––––
Bosanci i Hercegovci19 (0,096%)––––
Ukrajinci5 (0,025%)––––
Jugoslaveni4 (0,020%)626 (2,207%)1 153 (4,147%)131 (0,509%)407 (1,879%)
Makedonci3 (0,015%)–12 (0,043%)2 (0,008%)3 (0,014%)
Crnogorci2 (0,010%)–18 (0,065%)15 (0,058%)5 (0,023%)
Romi2 (0,010%)––5 (0,019%)–
Pravoslavci2 (0,010%)––––
Turci1 (0,005%)––––
Slovenci––2 (0,007%)2 (0,008%)5 (0,023%)
Mađari––1 (0,004%)2 (0,008%)1 (0,005%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje
2013.[20]1991.[16]1981.[17]1971.[18]1961.[19]
Osoba3 614 (100,0%)3 907 (100,0%)3 420 (100,0%)2 787 (100,0%)1 860 (100,0%)
Bošnjaci1 974 (54,62%)1 843 (47,17%)11 503 (43,95%)11 840 (66,02%)1798 (42,90%)1
Hrvati1 350 (37,35%)591 (15,13%)426 (12,46%)333 (11,95%)158 (8,495%)
Nisu se izjasnili84 (2,324%)––––
Bosanci51 (1,411%)––––
Srbi42 (1,162%)875 (22,40%)662 (19,36%)442 (15,86%)457 (24,57%)
Muslimani32 (0,885%)––––
Albanci27 (0,747%)–29 (0,848%)34 (1,220%)31 (1,667%)
Ostali21 (0,581%)128 (3,276%)16 (0,468%)24 (0,861%)10 (0,538%)
Bosanci i Hercegovci18 (0,498%)––––
Nepoznato7 (0,194%)––––
Jugoslaveni2 (0,055%)470 (12,03%)761 (22,25%)92 (3,301%)399 (21,45%)
Crnogorci2 (0,055%)–10 (0,292%)14 (0,502%)4 (0,215%)
Romi2 (0,055%)––5 (0,179%)–
Makedonci1 (0,028%)–10 (0,292%)–1 (0,054%)
Ukrajinci1 (0,028%)––––
Slovenci––2 (0,058%)1 (0,036%)1 (0,054%)
Mađari––1 (0,029%)2 (0,072%)1 (0,054%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

"Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.

U Orašju se održava godišnja motorijada "Internacionalni susret motorista", sa područja Posavine i drugih dijelova BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Slovenije. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju.

U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz Vinkovaca.

Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali Ivo Gregurević, porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik:

Privreda

Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka:

  • Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina
  • Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
  • Posavina Koka d.o.o. Orašje
  • Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)

Školstvo

U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje:

  • Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
  • Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika
  • Vrtić "Pčelica"

Zdravlje

U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrija, ginekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, stomatološki odjel, mikrobiologija i biohemija interni odjel te hirurgija. U Domu zdravlja nalaze se neuro-psihijatrija, ginekologija, pedijatrija, interna medicina, oftalmologija, psihologija i stomatološki odjel.

Mediji

"Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog Posavskog kantona. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije.

Zanimljivosti

  • Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "Put lubenica" hrvatskog režisera Branka Schmidta. U filmu glume Armin Omerović i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju.
  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU".

Sport

Poznate ličnosti

Reference

  1. ↑ "Lokalni izbori 2024 - Orašje". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
  2. ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. 1 2 Blažanović, Stjepan (1993). Bosanska Posavina. Domovinska zajednica Bosanske Posavine. Pristupljeno 13. 3. 2026 – preko Google Books.
  4. ↑ "Neue Schwertfunde aus Bosnien – ein Beitrag zur Erforschung bronzezeitlicher Vollgriffschwerter". Godišnjak ANUBiH. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  5. ↑ Matolić, Marko. "Katoličko stanovništvo sela toliške kapelanije za vrijeme „Dubičkog rata" (1788.-1791.)". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  6. 1 2 Hodžić, Jasmin (2022). "The Official Bosnian Language at the Beginning of Public Schooling in B&H: Bosniakdom and the Bosnian Language in the Textbooks of Bosnian Franciscans Ambroža Matić and Augustin Miletić". Hrčak. University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Turkology, Hungarian Studies and Judaic Studies. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  7. ↑ Oršolić, Tado (2015). "Role of Fra Martin Nedić Regarding Introduction of the Taxing Third of 1848 in the Uprising of Posavina (Orašje) in 1857/1858". Hrčak. Croatica Christiana periodica. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  8. 1 2 Maslo, Amer (2024). "Vijesti o Donjoj Aziziji i Gornjoj Aziziji u vilajetskom listu Bosna". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  9. ↑ "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  10. ↑ "Presuda – tom 6 od 6 (predmet Prlić i drugi)" (PDF). Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 2013. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  11. ↑ Oršolić, Tado. "Napad vojske Republike Srpske na oraško područje: operacija „Plamen 95"". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  12. ↑ "Mato Baotić osuđen na 10 godina zatvora". Sud Bosne i Hercegovine. 9. 12. 2016. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  13. ↑ "S1 1 K 024158 17 Kri Đuro Matuzović i dr". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  14. ↑ "S1 1 K 023630 17 Kri Mirko Jurić". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
  15. ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  16. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016.
  17. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
  18. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
  19. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  20. ↑ "KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK". Pristupljeno 21. 12. 2017.
  21. ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 1. 2016.[mrtav link]

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Orašje&oldid=3823323"