Orašje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Orašje. Za druga značenja, pogledajte Orašje (čvor).
Koordinate: 45°02′12″N 18°41′37″E / 45.036769°N 18.693502°E / 45.036769; 18.693502
Orašje
Općina i naselje
Coat of Arms of Orasje.svg
Grb
Službeni naziv: Općina Orašje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton BiH Posavina Canton flag.svg Posavski kanton
Općina Orašje
Nadmorska visina 86 m n.v. 
Koordinate 45°02′12″N 18°41′37″E / 45.036769°N 18.693502°E / 45.036769; 18.693502
Površina
 - Naselje 11.54 km2
 - Općina 121.8 km2
Stanovništvo
 - Naselje 3.796 (2013)
 - Općina 21.584 (2013)
Gustoća
 - Naselje 328.94 /km2 
 - Općina 177.21 /km2 
Gradonačelnik Đuro Topić[1] (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 76 270
Pozivni broj (+387) 31
Matični broj 136000[2]
Matični broj općine 11533
Orašje u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Orašje

Orašje je naselje i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, od kojih je 55% Bošnjaka. Općina je imala 28.367 stanovnika; 75% Hrvata, 15% Srba, 6,7% Bošnjaka, 2,2% Jugoslovena i 1,1% ostalih. Po današnjim procjenama, Hrvati čine 88% broja stanovnika općine, a Bošnjaci 12%.

Most Županja-Orašje preko Save spaja Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane Hrvatske vojske u 1991. godini zbog moguće agresije JNA i neodređenosti političkog vrha SDA po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna skela je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save, odnosno iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku i obrnuto.

U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli.

Historija

Orašje je nastalo u 19. vijeku od prognanih muslimana iz Srbije nakon raspada Osmanlijskog carstva i progona Turaka koji naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornju i Donju Aziziju, odnosno Bosanski Šamac i Orašje. U biti, historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje Terra Tolis na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu.

Geografija

Geografski položaj općine Orašje.

Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Orašje

Sastav stanovništva – općina Orašje
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 21 584 (100,0%) 28 367 (100,0%) 27 806 (100,0%) 25 740 (100,0%)
Hrvati 21 308 (75,12%) 20 705 (74,46%) 19 354 (75,19%)
Srbi 4 235 (14,93%) 4 151 (14,93%) 4 266 (16,57%)
Bošnjaci 1 1 893 (6,673%) 1 1 548 (5,567%) 1 1 867 (7,253%)
Jugoslaveni 626 (2,207%) 1 153 (4,147%) 131 (0,509%)
Ostali 305 (1,075%) 174 (0,626%) 62 (0,241%)
Albanci 42 (0,151%) 34 (0,132%)
Crnogorci 18 (0,065%) 15 (0,058%)
Makedonci 12 (0,043%) 2 (0,008%)
Slovenci 2 (0,007%) 2 (0,008%)
Mađari 1 (0,004%) 2 (0,008%)
Romi 5 (0,019%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Orašje

Sastav stanovništva – naselje Orašje
2013.[7] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 3 796 (100,0%) 3 907 (100,0%) 3 420 (100,0%) 2 787 (100,0%)
Bošnjaci 1 1 843 (47,17%) 1 1 503 (43,95%) 1 1 840 (66,02%)
Srbi 875 (22,40%) 662 (19,36%) 442 (15,86%)
Hrvati 591 (15,13%) 426 (12,46%) 333 (11,95%)
Jugoslaveni 470 (12,03%) 761 (22,25%) 92 (3,301%)
Ostali 128 (3,276%) 16 (0,468%) 24 (0,861%)
Albanci 29 (0,848%) 34 (1,220%)
Crnogorci 10 (0,292%) 14 (0,502%)
Makedonci 10 (0,292%)
Slovenci 2 (0,058%) 1 (0,036%)
Mađari 1 (0,029%) 2 (0,072%)
Romi 5 (0,179%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Dani općine Orašje održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.

U Orašju se održava godišnja motorijada "Internacionalni susret motorista." Kao što ime govori, motorijada je skup motorista sa područja Posavine ali i drugih dijelova BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Slovenije itd. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju i okuplja veliki broj motorista.

U Orašju je osnovana Filmsko pozorišno udruženje Lipa, koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s pozorišnom grupom Jozo Ivakić iz Vinkovaca.

Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija Dani hrvatskog filma. Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Zadnje dvije godine (2004. i 2005.) u okviru manifestacije prikazuje se i po jedan domaći bosansko-hercegovački film. Za manifestaciju odgovornost snose Ivo Gregurević, porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja, poznati hrvatski glumac i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik:

  • Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan u Tolisi, zajedno sa pokretnom imovinom (graditeljska cjelina).[8]

Privreda

Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka:

  • Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina
  • Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
  • Posavina Koka d.o.o. Orašje
  • Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)

Školstvo

U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje:

  • Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
  • Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika
  • Vrtić "Pčelica"

Zdravlje

U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrija, ginekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, stomatološki odjel, mikrobiologija i biohemija interni odjel te hirurgija. U Domu zdravlja nalaze se neuro-psihijatrija, ginekologija, pedijatrija, interna medicina, oftalmologija, psihologija i stomatološki odjel.

Mediji

Grad i općina nemaju vlastitu televizijsku stanicu. "Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. U Hrvatskom Radio Orašju radi sedam uposlenika. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvo-sedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog Posavskog kantona. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije u kojem radi jedan stalno uposleni snimatelj i četiri novinara - honorarca.

Zanimljivosti

  • Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "Put lubenica" hrvatskog režisera Branka Schmidta. U filmu glume Armin Omerović i Ivo Gregurović, obojica rođeni na teritoriju općine Orašje.
  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • Općina Orašje pripada u jednu od nekoliko općina u BiH koja je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU".
  • Azizija je naziv za džamiju u središtu grada. Poznata je po tome što je jedna od rijetkih džamija koja sadrži bocu sa dlakom poslanika Muhammeda a.s. Jednom godišnje, za klanjanja posebnog namaza tokom Ramazana, boca se vadi i odmotavaju se mnogobrojne maramice koje je čuvaju i štite da bi se istom dotaklo čelo i brada prisutnih džematlija, koji sačine krug oko nje.[potreban citat]

Sport

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Orašje)". izbori.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  3. ^ "Općina Orašje". nasbih.com. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2)". fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  7. ^ "Naselje Orašje". nasbih.com. Pristupljeno 23. 1. 2016. 
  8. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 1. 2016. 

Vanjski linkovi