Petrovac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Petrovac
Općina
Opština Petrovac
Drinić
Drinić
Općina Petrovac u Bosni i Hercegovini
Općina Petrovac u Bosni i Hercegovini
Petrovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Petrovac
Petrovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°30′N 16°28′E / 44.500°N 16.467°E / 44.500; 16.467Koordinate: 44°30′N 16°28′E / 44.500°N 16.467°E / 44.500; 16.467
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikDrago Kovačević[1] (SNSD)
Površina
 • Općina147,89 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina361
 • Općina (gustoća)2,44 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj88 280
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj općine20460[2]
Veb-sajtwww.drinic.rs.ba

Petrovac je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a administrativno pripada Republici Srpskoj. Osnovana je 1998. godine nakon Dejtonskog sporazuma. Područje općine obuhvata naselja: Drinić, Bunara, Podsrnetica, Bukovača, Bravski Vaganac i Klenovac.[3]

Središte općine je naseljeno mjesto Drinić.

Geografija

Općina Petrovac obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i dijelovi planina Klekovače i Srnetice. Nalazi se uz magistralni put SarajevoBihać, na udaljenosti od 8 km.

Površina općine je 136,48 km² odnosno 16% od predratne općine Bosanski Petrovac koja je tada iznosila 853 km². Prašumski rezervat "Lom" osnovan je 1956. godine. Nalazi se u masivu planine Klekovače, na grebenu Lom-planine. Zauzima površinu od 297,8 hektara. Ima izdvojeno jezgro - strogi rezervat divljine, veličine 55,8 hektara (kategorija Ia po IUCN - klasifikaciji). Vegetaciju lomske prašume uglavnom čini (75%) tipična šuma ovih dinarskih planina, zajednica bukve-jele-smrče (Piceo-Abieti-Fagetum illyricum). Još od starih vremena na glasu je dobra pitka voda koja izbija sa izvora zvanog Medenac na 659 m nadmorske visine u dnu manjeg prirodnog usjeka. Ovaj izvor i još par manjih izvora su kaptirani, tako da Drinić u toku cijele godine ima vode. Sva voda sa područja Drinića ima hidrografsku vezu sa rijekom Sanicom što znači da pripada slivnom području rijeke Sane. Voda ponora Drinića teče kroz krečnjačko podzemlje Srnetice, zatim ispod susjednog Bravskog polja i Grmeča i izbija na rijeku Sanicu.

Jama u Driniću je na 860 m. nadmorske visine, na zapadnim padinama Srnetice. Ulaz ima oblik trapeza. Vertikalno se spušta u krečnjačku unutrašnjost. Na zidovima vertikalnog kanala pri samom dnu je nakit u obliku saliva.[4]

Historija

U srednjem vijeku ovo područje bilo je u sastavu hrvatske i ugarske države. Prvi put 1322. godine tadašnji ban Stjepan II Kotromanić priključuje ga u sastav bosanske države. Godine 1463. i ovo područje ulazi u sastav Osmanlijske države da bi 1878. ušlo u Austro-Ugarsku monarhiju, i konačno 1918. u Jugoslaviju.

U Drugom svjetskom ratu stanovništvo bilo je oprijedeljeno za partizanski pokret. U vrijeme Bihaćke Republike radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu bila je partizanska bolnica.

Privreda

Privredna djelatnost je svedena na šumsko privredno društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je privredna grana koja u Driniću tek počinje sa razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog Lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela sa većim smještajnim kapacitetima. U području Kozila se održava i kulturno turistička manifestatcija pod nazivom Štraparijada gdje se takmiče konjske zaprege u povlačenju trupca.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Petrovac

Sastav stanovništva – općina Petrovac
2013.
Osoba361 (100,0%)
Srbi358 (99,17%)
Bosanci2 (0,554%)
Crnogorci1 (0,277%)

    Također pogledajte

    Reference

    1. ^ "Petrovac". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    4. ^ Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981 - PETROVAČKO POLJE

    Vanjski linkovi