Brod (općina)
Brod | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Brod | |
 Brod preko Save | |
 Grb | |
 Općina Brod u Bosni i Hercegovini | |
  Brod | |
 Interaktivna karta Brod | |
| Koordinate: 45°08′44.6″N 18°00′22.3″E / 45.145722°N 18.006194°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Brod |
| Vlada | |
| • Načelnik | Milan Zečević[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 230,06 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 13,85 km2 |
| Nadmorska visina | 84 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 16.619 |
| • Općina (gustoća) | 72,24 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 7.961 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 574,8 /km2 |
| Demonim(i) | Brođanin |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 74450 |
| Pozivni broj | (+387) 53 |
| Veb-sajt | opstina-brod |
Brod (prije Bosanski Brod) jest naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Save. Administrativno je dio Republike Srpske. Prema popisu stanovništva 2013. općina ima 18.000 stanovnika.
Geografija
Brod je smješten na sjeveru Bosne, u Bosanskoj Posavini. Nalazi se na široko otvorenoj i lahko prohodnoj Peripanonskoj niziji. Sjevernu granicu čini rijeka Sava, koja meandrira i često plavi svoju aluvijalnu ravan.
Historija
Zahvaljujući položaju na riječnom prijelazu i na važnom saobraćajnom pravcu, Brod je kroz duži historijski razvoj imao granični, trgovački i prometni značaj.[2]
Rana i starija historija
Prostor današnjeg Broda razvijao se u okviru šireg historijskog prostora Bosanske Posavine, čiji je identitet od ranog novog vijeka bio snažno određen riječnim komunikacijama, pograničnim položajem i vezama sa naseljima na lijevoj i desnoj obali Save.[3] Značaj mjesta proizlazio je prije svega iz činjenice da je na ovom dijelu Save prijelaz bio relativno povoljan, pa je širi brodski prostor stoljećima predstavljao jedna od vrata Bosne prema Slavoniji i srednjoj Evropi.[4]
U osmanskom i habsburško-osmanskom pograničnom razdoblju prostor Broda dobio je dodatni strateški značaj. Nakon Požarevačkog mira iz 1718. granica na Savi dodatno je učvrstila važnost bosanskoposavskih prijelaza, među kojima se u historiografskoj literaturi navodi i Bosanski Brod.[5] U tom razdoblju naselje je imalo izrazito pograničnu funkciju, a njegov razvoj bio je vezan uz carine, promet ljudi i robe te vojno-strateški nadzor savskog prijelaza.[3][4]
19. i 20. stoljeće
U 19. stoljeću Brod se razvio kao značajno lokalno trgovačko mjesto u Bosanskoj Posavini. Jačanje saobraćaja preko Save i rast veza sa Slavonskim Brodom učvrstili su njegovu ulogu regionalnog prijelaza između Bosne i Slavonije.[2][4] Nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, grad je uključen u modernije upravne, prometne i privredne tokove, što je doprinijelo urbanizaciji i razvoju javne infrastrukture.[2]
Tokom austro-ugarskog i kasnije jugoslavenskog razdoblja Brod je svoju važnost dugovao prije svega graničnom položaju, mostu i cestovnim i željezničkim vezama. U tom procesu razvijao se kao industrijsko i prometno središte lokalnog značaja, s intenzivnim funkcionalnim vezama sa susjednim Slavonskim Brodom.[2]
Period Jugoslavije
U jugoslavenskom i posebno u socijalističkom periodu Brod je bio dio šireg urbanog i privrednog sistema dvaju brodskih gradova na Savi. Iako razdvojeni republičkom granicom, Bosanski i Slavonski Brod razvijali su izražene svakodnevne saobraćajne, radne i trgovačke veze.[2] Takav razvoj učinio je Brod jednom od važnih tačaka sjeverne Bosne neposredno pred raspad Jugoslavije.[2]
Rat u Bosni i Hercegovini
U proljeće 1992. Brod je postao jedno mjesta sukoba u Bosanskoj Posavini. Most u Bosanskom Brodu bio je krajem marta 1992. posljednji savski most u Posavini koji nije bio pod kontrolom JNA i srpskih saveznika niti je bio srušen, zbog čega je imao izuzetan logistički i vojni značaj za snabdijevanje hrvatskih i bošnjačkih snaga u tom dijelu Bosne i Hercegovine.[6][7]
Istovremeno je taj prostor bio važan i za srpsku vojnu strategiju, jer je Posavina predstavljala prirodni pravac za povezivanje teritorija pod srpskom kontrolom u zapadnoj i istočnoj Bosni. Zbog toga je Brod postao jedno od prvih velikih ratišta u sjevernoj Bosni.[6][7]
Nakon referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine i podizanja barikada u okolini grada, stanje u Brodu brzo se pretvorilo u otvoreni oružani sukob. U presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navodi se da su izvještaji o borbama uključivali napad na Bosanski Brod 27. marta 1992. godine, što grad svrstava među rana velika ratišta u Bosni i Hercegovini.[8][9]
Odbranu grada u prvim mjesecima rata činile su lokalne hrvatske i bošnjačke formacije, uz pomoć jedinica iz Hrvatske.
U neposrednoj okolini Broda, naročito u selu Sijekovac, već krajem marta 1992. počinjeni su zločini koji se u sudskim spisima i kasnijim međunarodnim izvještajima navode među najranijim ratnim zločinima na području Bosanske Posavine.[10][11]
Pad Broda
U oktobru 1992. Vojska Republike Srpske uspjela je potisnuti hrvatske i savezničke snage iz grada, nakon čega je došlo do povlačenja preko Save i rušenja mosta, čime je okončana odbrana Broda na južnoj obali rijeke.[12][13]
Pad grada imao je dalekosežne vojne i političke posljedice. Njime je promijenjen odnos snaga u Posavini, a Brod je nakon toga ostao pod srpskom kontrolom do kraja rata.[7]
Rat je u Brodu prouzrokovao velika razaranja, ubistva, zatvaranja, progone i masovno raseljavanje stanovništva. Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, nakon pada Bosanskog Broda u oktobru 1992. u gradu je ostalo oko 800 Hrvata i Muslimana, dok je između 7.000 i 8.000 ljudi izbjeglo u Hrvatsku.[14]
Komisija eksperata UN-a dokumentirala je i navode o teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava na području Bosanskog Broda i Odžaka, uključujući velik broj prijava silovanja i seksualnog nasilja. U jednom od izvještaja navodi se da se za bosanskobrodski i odžački kraj bilježi 89 navoda o silovanju i seksualnom zlostavljanju.[15]
Poslijeratno razdoblje
Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma Brod je ušao u sastav Republike Srpske. Poslijeratna historija grada obilježena je sporim povratkom dijela prijeratnog stanovništva, obnovom infrastrukture i trajnim posljedicama ratnih demografskih promjena.[2][14]
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Brod nalazi se sljedeći spomenik:
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brod imala je 34.138 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma veći dio općine Brod ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je dio naseljenog mjesta Brusnica Mala, koji je poslije Daytona pripao općini Odžak.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Brod
| Sastav stanovništva – općina Brod | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[17] | 1991.[18] | 1981.[19] | 1971.[20] | 1961.[21] | |||
| Osoba | 16 619 (100,0%) | 34 138 (100,0%) | 32 286 (100,0%) | 30 115 (100,0%) | 28 628 (100,0%) | ||
| Srbi | 11 477 (69,06%) | 11 389 (33,36%) | 10 737 (33,26%) | 11 273 (37,43%) | 11 256 (39,32%) | ||
| Hrvati | 3 287 (19,78%) | 13 993 (40,99%) | 13 579 (42,06%) | 14 489 (48,11%) | 15 902 (55,55%) | ||
| Bošnjaci | 1 509 (9,080%) | 4 088 (11,97%)1 | 3 106 (9,620%)1 | 3 706 (12,31%)1 | 798 (2,787%)1 | ||
| Nisu se izjasnili | 148 (0,891%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 58 (0,349%) | 1 004 (2,941%) | 89 (0,276%) | 146 (0,485%) | 436 (1,523%) | ||
| Nepoznato | 37 (0,223%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 26 (0,156%) | 3 664 (10,73%) | 4 704 (14,57%) | 436 (1,448%) | 146 (0,510%) | ||
| Bosanci | 21 (0,126%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 16 (0,096%) | – | 11 (0,034%) | 3 (0,010%) | 2 (0,007%) | ||
| Muslimani | 15 (0,090%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 9 (0,054%) | – | 15 (0,046%) | 3 (0,010%) | 12 (0,042%) | ||
| Pravoslavci | 7 (0,042%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 5 (0,030%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,012%) | – | 28 (0,087%) | 30 (0,100%) | 39 (0,136%) | ||
| Slovenci | 1 (0,006%) | – | 11 (0,034%) | 13 (0,043%) | 22 (0,077%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,006%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,019%) | 15 (0,050%) | 15 (0,052%) | ||
| Romi | – | – | – | 1 (0,003%) | – | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Brod
| Sastav stanovništva – naselje Brod | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[17] | 1991.[18] | 1981.[19] | 1971.[20] | 1961.[21] | |||
| Osoba | 7 961 (100,0%) | 14 098 (100,0%) | 12 506 (100,0%) | 10 003 (100,0%) | 7 350 (100,0%) | ||
| Srbi | 6 767 (85,00%) | 4 373 (31,02%) | 3 505 (28,03%) | 3 229 (32,28%) | 2 233 (30,38%) | ||
| Bošnjaci | 521 (6,544%) | 2 246 (15,93%)1 | 1 682 (13,45%)1 | 2 093 (20,92%)1 | 130 (1,769%)1 | ||
| Hrvati | 404 (5,075%) | 4 086 (28,98%) | 3 812 (30,48%) | 4 166 (41,65%) | 4 774 (64,95%) | ||
| Nisu se izjasnili | 124 (1,558%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 47 (0,590%) | 633 (4,490%) | 48 (0,384%) | 86 (0,860%) | 40 (0,544%) | ||
| Jugoslaveni | 20 (0,251%) | 2 760 (19,58%) | 3 406 (27,23%) | 376 (3,759%) | 92 (1,252%) | ||
| Albanci | 16 (0,201%) | – | 6 (0,048%) | 3 (0,030%) | 1 (0,014%) | ||
| Bosanci | 15 (0,188%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 13 (0,163%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 12 (0,151%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 8 (0,100%) | – | 8 (0,064%) | 3 (0,030%) | 12 (0,163%) | ||
| Pravoslavci | 6 (0,075%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 4 (0,050%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,025%) | – | 25 (0,200%) | 24 (0,240%) | 36 (0,490%) | ||
| Slovenci | 1 (0,013%) | – | 10 (0,080%) | 10 (0,100%) | 18 (0,245%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,013%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 4 (0,032%) | 12 (0,120%) | 14 (0,190%) | ||
| Romi | – | – | – | 1 (0,010%) | – | ||
Privreda
Rafinerija u Brodu je osnovana 1892. Proces proizvodnje sirove nafte započeo je 1927. Standard oil preuzima proizvodnju sve do Drugog svjetskog rata. Poslije rata rafineriju je nacionalizirala tadašnja vlast. Godišnja proizvodnja je 5.000.000 tona sirove nafte u dvije linije. Obje linije su radile neovisno jedna o drugoj. Rafinerija je imala mogućnost skladištenja kapaciteta od 680.000 cub. metara. Priključena na jadranski naftovod koji se proteže obalom rijeke Save (Sisak-Brod-Beograd) i koji ima priključak za Mađarsku. Transport proizvoda se vrši cestom, prugom i rijekom Savom, te naftovodom Brod-Opatovac (Hrvatska). Mješovita proizvodnja je sadržala benzin, materijale za hemijsku i petrohemijsku industriju, baze uljnih destilata, bitumen i srodni produkti. Tržište se sastojalo od SFRJ i izvoza. Od 1992. godine, početkom ratnih djelovanja, na području općine, rafirenija doživljava ozbiljna oštećenja koja se procjenjuju na 123 miliona dolara.
Politika
Načelnik općine je Ilija Jovičić. Na posljednjim izborima za općinsko vijeće postignuti su sljedeći rezultati, prema broju osvojenih mandata od ukupnih 45:[nedostaje referenca]
Poznate ličnosti
- Ljiljana Molnar-Talajić, operna diva
- Duško Trifunović, dječji pisac i pjesnik
- Edin Mujčin, nogometaš
- Igor Miličić, košarkaš
- Ljupko Petrović, nogometni trener
- Zdravko Zovko, rukometaš i trener
- Samira Hasagić, rukometašica
- Hadži-Ago Hadžiagić
- Halid Demirović, rukometaš i trener
Reference
- ↑ "Brod". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 11. 2024.
- 1 2 3 4 5 6 7 "Twin towns in Bosnia and Herzegovina after disintegration of Yugoslavia: Brod's development problems". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Bosanska Posavina: pojam, područje i identitet Bosanske Posavine u XVIII. i XIX. stoljeću". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 "Kobaš, Dubočac i Brod na Savi — povijest razvoja trojih susjednih vrata Bosne". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Ethnic Cleansing in Bosnia-Herzegovina, 1992–1995". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 "The War Conflict in Bosnia and Herzegovina and the Phenomenon of Ethnic Cleansing". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Delalić et al. – Judgement – Part II". ICTY. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Mićo Stanišić and Stojan Župljanin – Judgement, Volume 2" (PDF). IRMCT. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Slobodan Milošević – Transcript, 12 February 2004". ICTY. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Final report of the Commission of Experts established pursuant to Security Council resolution 780 (1992)" (PDF). Ujedinjene nacije. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "The Land of Hate: Bosnia-Herzegovina, 1992–95". JSTOR. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Prlić et al. – Transcript, 6 July 2006". ICTY. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Security Council report S/24768" (PDF). Ujedinjene nacije. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Final report of the United Nations Commission of Experts, Annex IX: Rape and sexual assault" (PDF). Ujedinjene nacije. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Brod)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 15. 6. 2024. Pristupljeno 26. 11. 2016.
- 1 2 "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
