Istočna Ilidža

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°48′00″N 18°23′04″E / 43.799891°N 18.384461°E / 43.799891; 18.384461
Istočna Ilidža
Općina
Rincones de Bosnia Herzegovina 3.jpg
Službeni naziv: Općina Istočna Ilidža
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Istočna Ilidža
Koordinate 43°48′00″N 18°23′04″E / 43.799891°N 18.384461°E / 43.799891; 18.384461
Površina
 - Općina 27.9 km2
Stanovništvo
 - Općina 15.233 (2013)
Gustoća
 - Općina 545.99 /km2 
Gradonačelnik Predrag Kovač[1] (SDS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 213
Pozivni broj (+387) 57
Matični broj općine 20176[2]
Istočna Ilidža u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Istočna Ilidža

Istočna Ilidža je općina nastala nakon rata u Bosni i Hercegovini pod nazivom Srpska Ilidža od dijela prijeratne općine Ilidža koja i danas egzistira pod tim imenom, što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio nelegalnim i diskriminatorskim, zbog pridjeva "srpski" u imenu općine. Sud je privremeno promijenio naziv Srpska Ilidža u Kasindo odlukom od 27. 2. 2004, nakon čega je skupština općine Kasindo, donijela odluku da se općina preimenuje u Istočna Ilidža.

Općina Istočna Ilidža je jedna od šest općina koje čine grad Istočno Sarajevo.

Geografija

Nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu Sarajevskog polja u podnožju planine Igman. Na istoku su padine Trebevića. Na sjeveru graniči sa Sarajevom kod naselja Dobrinja. Na zapadu je granica sa općinom Ilidža, kod naselja Hrasnica i Butmir. Zauzima površinu od 29km². Prosječna nadmorska visina je 500m.

Kroz područje općine protiče rijeka Željeznica(sa Treskavice) i Kasindolski potok (sa Trebevića).

Historija

Prahistorijski period

Na lokalitetu Gradac na Ilinjači, koje se nalazi u naselju Gornji Kotorac krajem eneolitskog i početkom starijeg bronzanog doba nastalo je prvo gradinsko naselje. To je bilo doba oko 1800. godine prije nove ere. Iz tog perioda na lokalitetu nađeni su komadi keramike koja je pripadala vučedolskoj i cetinskoj kulturi. Već tada su se ovdje ukrštala etnička i kulturna strujanja sa Jadrana i unutrašnjosti Balkana.

Najveći dio praistorijske keramike pripada gradinskoj kulturi prailirskog i ilirskog doba. Prema keramičkim nalazima život se ovdje nastavio u ranom i srednjem bronzanom dobu, a naročito tokom starijeg željeznog doba kada se i dalje u keramičkom materijalu osjeća uticaj sa Jadrana.

Na lokalitetu nije nađen drugi praistorijski materijal, tj. nakit ili oruđe i oružje, kao ni osnove stambenih objekata. Ovakva situacija je bila prouzrokovana prirodnom zemljišta (nagib, tanak zemljani sloj i slično), te kasnijim velikim gradnjama.

Kasnoantički period

Na lokalitetu se raspoznaju i ostaci bedema kasnoantičkog utvrđenja koji su opasali cijeli plato, na površini od oko 150 m dužine i 40 m širine. Slična situacija je i na kasnoantičkoj tvrđavi na Debelom brdu sa kojim Gradac na Ilinjači čini povezani odbrambeni sistem. Oba utvrđenja su smještena u prvi red tvrđava na rubovima nizinskih predjela, vrlo su pristupačna i imaju veliku preglednost terena. Vjerovatno je utvrđenje podignuto u periodu iza 535. godine kada je ovaj kraj za vladavine cara Justinijana obuhvaćen granicama Istočnog rimskog carstva (Bizantija). [3]Historijskih podataka o ovom lokalitetu nema. Jedan dio historičara ipak ovo naselje dovodi u vezu sa navodima iz djela "De administrando imperio" bizantskog cara i historičara Konstantina VII Porfirogenita gdje se govori o postojanju grada Katera (Kotorac) u Bosni.

Ranokršćanska bazilika (crkva) sagrađena je na sjeveroistočnom dijelu platoa. Orijentisana je zapad-istok. Crkva, dimenzija 17x11 m, ima narteks, naos sa apsidom i južnu prostoriju. [3]

Srednji vijek

U ranom srednjem vijeku na području Sarajevskog polja i Visočkog polja formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjeg toka rijeke Bosne i slivove njenih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine. U vrijeme formiranja, vlast nad ovom župom pripadala je bosanskom banu, odnosno kralju. Međutim, proces transformacije župe Vrhbosna u manje župske oblasti započeo je u vrijeme formiranja velikih feudalnih oblasti unutar bosanskog kraljevstva. Najveći dio župe Vrhbosna pripao je porodici Pavlović, dok je u posjedu bosanskog kralja ostala oblast oko rijeke Zujevine (područje današnjih Hadžića). Iz tog vremena, od sredine XIV do druge polovice XV stoljeća je i nekropola Crnač (Donji Kotorac) sa stećcima – 51 primjerak u obliku sanduka i 3 primjerka u obliku sljemenja. [4]

Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu takođe je nacionalni spomenik i čine je 21 stećak i 12 nišana premještenih sa prvobitne lokacije radi otvaranja kamenoloma u Krupcu. [5]

Kultura

Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Istočna Ilidža se nalaze sljedeći spomenici:

  • "Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu" (arheološko područje),
  • "Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu" (historijsko područje),
  • "Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crnač u Donjem Kotorcu" (historijsko područje).[6]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Istočna Ilidža

Sastav stanovništva – općina Istočna Ilidža
2013.[7]
Osoba 15 233 (100,0%)

    Reference

    1. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 - POTVRĐENI REZULTATI (Općina Istočna Ilidža)". izbori.ba. Pristupljeno 5. 1. 2016. 
    2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 5. 1. 2016. 
    3. ^ a b Arheološki lokalitet Ilinjača
    4. ^ Nekropola Crnač
    5. ^ Nekropola stećaka i nišana
    6. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Istočna Ilidža)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. 1. 2016. 
    7. ^ "Općina Istočna Ilidža". nasbih.com. Pristupljeno 5. 1. 2016. 

    Vanjski linkovi