Vrhbosna

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Vrhbosna bilo srednjovjekovno ime za malu regiju današnje Bosne i Hercegovine, centrirano na istoimenom naselju koje će kasnije postati dio grada Sarajeva.[1][2][3][4]

Značenje imena ove slavenske župe je "vrh(unac) Bosne". Jedino poznato utvrđenje ovog područja bio je Hodidjed.[3] Postojanje značajnih pojedinačnih naselja u Vrhbosni zabilježeno je u 14. i 15. vijeku.[4] Vrhbosnu je prvi put napalo Osmanlijsko carstvo 1416. godine,[4] te je konačno zauzeta 1451.[1][2][3][4]

Vrhbosna je i dalje postojala nedugo nakon osmanlijske okupacije Bosne, ali je ime ubrzo izašlo iz upotrebe.[3][4] Godine 1550, venecijanski putnik Caterino Zeno bio je prvi zapadnjak koji je koristio pojam Sarraglio (italijanizirani oblik za riječ "Sarajevo") umjesto "Vrhbosna" kako bi opisao mjesto.[4]

Ovo ime se i dalje koristi u imenu Vrhbosanske rimokatoličke nadbiskupije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Hamilton Alexander Rosskeen Gibb (1997). The Encyclopaedia of Islam: SAN-SZE. Brill. str. 29. ISBN 9004104224. Pristupljeno 11. 9. 2012. 
  2. ^ a b Roger Cohen (1998). Hearts grown brutal: sagas of Sarajevo. Random House. str. 115. Pristupljeno 11. 9. 2012. 
  3. ^ a b c d Hazim Šabanović (1959). Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela (na bosanski). Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. str. 28–37. UDC 94(497.6)"14/17". Pristupljeno 11. 9. 2012. 
  4. ^ a b c d e f Mihovil Mandić (1. 12. 1927). "Postanak Sarajeva". Naroda starina (na hrvatski) (Hrvatski državni arhiv) 6 (14): 4–13. Pristupljeno 11. 9. 2012.