Hodidjed

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Približna rekontrukcija arhitektonskog oblika Hodidjeda na Vratniku

Hodidjed, sredjovjekovni utvrđeni grad koji se nalazio na brijegu iznad sastava Paljanske i Mokranjske Miljacke, istočno od današnjeg Sarajeva. Bio je to grad moćnog vlastelina Pavla Radinovića i jedini utvrđeni grad u Vrhbosanskoj župi.

Prvi put se spominje 1428. godine kada su ga zauzeli Osmanlije. Na kratko ga je povratio hrvatski ban Matko Talovac, da bi ga vojskovođa Barak u avgustu 1435 konačno uključio u Osmansko carstvo. Prema turskom popisu iz 1455. godine Hodidjed je imao dizdara i posadu od 23 vojnika dok je podgrađe Hodidjeda, Bulagaj, zavedeno kao selo. To selo vjerovatno nestalo je u požaru koji je započeo kralj Tomaš 1459. godine, nakon što nije uspio vratiti Hodidjed od Osmanlija. Godine 1550. posada brojala je 50 vojnika. Dizdarev timar od 5700 akči bio je u selu Ljubogošći, nedaleko od grada, a u Kijevu je bilo timara mustahfiza ovog grada. Posada bila je u tvrđavi sve do perioda 1811-1833. kada prelazi u Bijelu tabiju iznad Sarajeva.

Prema podatku iz 1565. godine, u Hodidjedu pohranjeno je 8.520 drama (26.3 kg) srebra iz kreševskih rudnika pa se predpostavlja da je u tvrđavi bila kovnica novca. Hodidjed je služio i kao tamnica.

Postoje indicije da se Hodidjed nalazio na lokalitetu današnje Bijele tabije, no prema drugim izvorima Hodidjed se nalazio na Bulozima. Prema ovoj prvoj teoriji, Bijela tabija je nastala od Hodidjeda u ranom 18. vijeku, u doba kad su bile pojačane fortifikacija Sarajeva nakon prodora Eugena Savojskog.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]