Počiteljska tvrđava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Pocitelj 2009.jpg

Počiteljska tvrđava nastala je u periodu srednjeg vijeka na području općine Čapljina, Bosna i Hercegovina. Vremenom su izgrađeni urbanističko-arhitektonski sadržaji koji su se sačuvali do današnjih dana.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Smještena je na lijevoj obali rijeke Neretve, na magistralnom putu od Mostara prema Čapljiniu.

Historija[uredi | uredi izvor]

U srednjem vijeku Počitelj bio je administrativno-upravni centar župe Dubrava, u oblasti Hum. Nema sigurnih podataka o graditelju. Pretpostavlja se da je graditelj bio bosanski kralj Tvrtko I, ali se ta tvrdnja i osporava u literaturi.

U pisanim dokumentima prvi put se spominje 1444. godine, u poveljama kralja Alfonsa V i Fridriha III. U periodu od 1463. do 1471. godine u Počitelju smještena je ugarska posada. 1471. godine, nakon kraće opsade, grad postaje dio osmanlijske imperije, u čijem će sastavu ostati sve do 1878. godine. U periodu 1782. - 1879. godine bio je sjedište kadiluka, a u periodu 1713.-1835. godine sjedište počiteljske kapetanije.

Opis[uredi | uredi izvor]

Kompleks utvrđenog grada - Počitelj, nastajao je sukcesivno od XVI do XVIII stoljeća. Očuvani kameni ostaci grada predstavljaju arhitektonsku fortifikacijsku cjelinu u čijem se razvoju mogu izdvojiti dvije etape: srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba osmanlijske imperije.

Najstariji dio tvrđave je srednjovjekovno jezgro, donžon kula sa manjim oborom, sa kraja XIV stoljeća. Iz druge polovine XV stoljeća je donžon, Gavrankapetanova kula, poligonalne osnove (izvorno očuvane samo u donjem dijelu, zidova debljine oko 2 m) i malo bedemom ozidano dvorište sa ulazom prema jugu. Pošto se teren, na kome je izgrađena, strmo spušta prema rijeci, utvrda nije imala opkop (suhojarak).

U drugoj srednjovjekovnoj graditeljskoj fazi prostor drugog dvorišta je obzidan bedemom, izgrađena je mala četvrtasta kula lijevo od glavnog ulaza i dio zida na zapadnoj strani, južno od čatrnje u utvrdi. Nešto prije 1698. godine, tvrđava je znatno proširena i ojačana većim odbrambenim sistemom: četvrtastom kulom, dvije tabije (Mehmed-pašina i Delibašina), Dizdarevom kućom, hambarom, tvrđavskom džamijom, «vodenom kulom» – čatrnjom, dvije velike kapije i dvoja mala vrata.

Stari grad Počitelj proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Počiteljska tvrđava". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]