Prozor (tvrđava)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tvrđava Prozor smještena je na izlazu iz kanjona na jugozapadnom rubu uske kotline u kojoj se nalazi danas centralni dio grada Prozor-Rama.[1] Od savremenog naselja udaljena je oko 2,2 km. Smještena je na stjenovitom vrhu brijega Grad, na neravnom terenu. Ivica tvrđave graniči sa kanjonom, iznad i u blizini sastavaka rječice Prozorčice i potoka Kraljevca (ili Krajevca). Utvrda je prilagođena terenu. Sastoji iz dva dijela, prostora uokvirenog bedemom u dužini od 50 m i kule. Kula je polukružne osnove, a odvojena je jarkom širokim 15 i dubokim 4-5 m. Preko jarka se vjerovatno prelazilo pokretnim drvenim mostom. Čeoni zid kule ima 11 m, a zaobljeni 9 m. Prvobitna visina kule bila je barem za sprat viša uz dodatak konstrukcije krova. Ulaz u kulu se nalazio sa južne strane, nasuprot ostalom dijelu grada. Kula je imala vjerovatno pet nivoa. Kula i čitava tvrđava poznata je po imenu Studenac.[2] [3]

Tvrđava je pripadala području župe Rama, i bila njen centar u 14. i 15. vijeku. Svoj razvoj duguje strateškom položaju. Kroz župu Ramu je vodio put iz župe Neretve do župa Uskoplja i Lepenica. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je grad Prozor knezu Vladislavu Hercegoviću za učinjene usluge u borbama protiv Osmanlija 1463. Tvrđava je pala u ruke Osmanlija prije 1468. Osmanlije su u tvrđavi držale posadu do 1626., kada je utvrđenje napušteno. Narodna predaja, na sličan način kao i za druge jake bosanske utvrde, govori o osmanskom lukavstvu prilikom osvajanja prozorske tvrđave. [4]

Nekoliko stotina metara sjeverno od grada bilo je podgrađe, koje se prvi put spominje 11. augusta 1366. Tu je bosanski vladar, ban Tvrtko I izdao povelju vojvodi Vukcu Hrvatiniću.

Arheološko područje i ostaci stare tvrđave u Prozoru proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 2007. godine.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Tihomir Glavaš, Prozor - Arheološki leksikon". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Iscrpno: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, [1] Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine
  3. ^ Kula Studenac, [2] Arhivirano 11. 2. 2021. na Wayback Machine
  4. ^ Narodna predaja o osmanskom osvajanju prozorske tvrđave, [3]
  5. ^ Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, [4] Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine

Literatura[uredi | uredi izvor]