Neretva (župa)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Župa Neretva je srednjovjekovna političko-teritorijalna jedinica na prostoru današnjeg Konjica, Bosna i Hercegovina.

Današnji historičari, u nedostatku sigurnih izvora, smještaju župu Neretvu u neobičnu teritorijalnopolitičku organizaciju (oblast, regiju, „državu“), koja se zvala Podgorje. Ako je ta formacija i postojala i nestala, moralo je to biti krajem X i početkom XI stoljeća. Dugo vremena nakon toga, župa Neretva je fungirala između jačih cjelina – Bosne, Huma i Hrvatske – isto i kao susjedne župe: Rama, Kom i Zagorje. To se vidi po njenom statusu u okviru bosanske države. U sastav bosanske države ušla je prije osnivanja bosanske biskupije, jer se spominje u Povelji iz 1244, zajedno sa ostalim župama.

Dugo je status župe Neretve u Bosni bio specifičan. To se vidi iz povelje bana Stjepana II Kotromanića iz 1329. godine u kojoj se nabrajaju članovi državnog sabora. Bosna navodi se kao jedna cjelina (od Bosne), a kao posebne upravne cjeline, koje u saboru imaju svoga predstavnika se navode: Donji Kraji, Usora, Zagorje, Uskoplje, Rama i Neretva sa svojim predstavnikom Vukom Vučkovićem.

Kasnije, vlastela iz Neretve, Obrinovići, se ne navode da su od Neretve, već se ubrajaju u vlastelu od Bosne. Od 1356. egzistira banski dvor u Konjicu.

U toku proljeća 1366. župa Neretva, zajedno sa župom Kom, bila je poprište dinastičkih borbi Tvrtka I i brata Vuka, kojeg su pomagali njihov rođak Dabiša (upravljao Neretvom) i Sanko Miltenović (upravljao svojom starom župom Kom). Uz pomoć ugarskog kralja, Tvrtko se brzo vratio na bansku stolicu, a Vuk je pobjegao iz Bosne. Sanko Miltenović se pokorio Tvrtku, ali se ubrzo opet odmetnuo. Opet ga je Tvrtko savladao, ali više nije igrao nikakvu ulogu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pavao Anđelić, Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]