Vratar (Žepa)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Vratar tvrđava (Žepa)

Ime tvrđave Vratar asocira na strateški položaj utvrde koji čuva širi prostor kao glavna kapija. Pored Vratara kod Žepe, postojale su tvrđave istog imena u župi Luka na ušću Neretve i u župi Sutjeska, na putu iz Gacka prema dolini rijeke Drine.

Vratar je mješten sjeverno od Višegrada iznad desne obale rijeke Žepe (lijeve pritoke Drine), na izduženoj zaravni visokog grebena (oko 400 m), oko 5 km do ušća Žepe u rijeku Drinu. Pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, liči na nepravilan dugi petougao čija je dužina oko 120 m, a širina mu je u srednjim dijelovima 20-28 m. Dvije kule okrenute prema istoku i zapadu (promjera oko 5 m) spojene su su sa južne strane 110 m dugim zidom. Sa po 10 m dužine ovaj odbrambeni bedem se lomi na istočnu i zapadnu stranu. Sa sjevera nije bilo bedema. Do tvrđave se dolazilo samo sa južne strane. Između dvije kule bila je zgrada pravouglog oblika, a kod istočne kule bila je još jedna kula. Ispod je lokalitet Podgrađe. To je naselje Vratar. Tvrđava Vratar pripadala je vlasteli Kovačevići-Dinjičići. [1] Vratar se spominje u osmanskim popisima 1469. i 1485. [2]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavao Anđelić – Nada Miletić, Vratar, Rogatica, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muze Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 108, Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 11-12; Srednjovjekovni grad Vratar; Jedan dan na srednjovjekovnom Vrataru.
  2. ^ Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo 1982, 134.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pavao AnđelićNada Miletić, Vratar, Rogatica, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muze Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 108.
  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953.
  • Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo 1982.
  • Srednjovjekovni grad Vratar, [1]
  • Jedan dan na srednjovjekovnom Vrataru, [2]