Vratar (Žepa)
Vratar tvrđava (Žepa) je smještena na teritoriji opštine Rogatice, iznad desne obale rijeke Žepe (lijeve pritoke Drine), na izduženoj zaravni visokog grebena (oko 400 m), oko 5 km do ušća Žepe u rijeku Drinu, Bosna i Hercegovina.
Ime tvrđave Vratar asocira na strateški položaj utvrde koji čuva širi prostor kao glavna kapija. Pored Vratara kod Žepe, postojale su tvrđave istog imena u župi Luka na ušću Neretve i u župi Sutjeska, na putu iz Gacka prema dolini rijeke Drine.
Vratar se prruža u pravcu sjeverozapad-jugoistok, liči na nepravilan dugi petougao čija je dužina oko 120 m, a širina mu je u srednjim dijelovima 20-28 m. Dvije kule okrenute prema istoku i zapadu (promjera oko 5 m) spojene su su sa južne strane 110 m dugim zidom. Sa po 10 m dužine ovaj odbrambeni bedem se lomi na istočnu i zapadnu stranu. Sa sjevera nije bilo bedema. Do tvrđave se dolazilo samo sa južne strane. Između dvije kule bila je zgrada pravouglog oblika, a kod istočne kule bila je još jedna kula. Ispod je lokalitet Podgrađe. To je naselje Vratar. Tvrđava Vratar pripadala je vlasteli Kovačevići-Dinjičići. [1] Vratar se spominje u osmanskim popisima 1469. i 1485. [2]
Kamene stolice[uredi | uredi izvor]
U gradu su pronađene dvije, u žive stijene usječene stolice. Jedna od tih stolica, poznata pod imenom “Kraljev sto” i “Velika stolica, je na najvišem platou grada, na njegovom južnom kraju. Ispred nje se nalazi zaravnjeni prostor. Isklesana je u krševitoj stijeni, tako da ima sjedište, konkavni naslon za leđa i nešto naslona za ruke. Sjedište je od zemlje odignuto oko 70 cm. Dugačko je oko 90, a najveća širina mu je oko 45 cm. Naslon za leža je visok 40 cm. Ukupna dužina stolice iznosi oko 130 cm. Spomenik je danas djelomično oštećen.
Druga stolica se nalazi na nešto nižem i manjem platou, koji je od prethodnog udaljen oko 80 m na južnu stranu. To je ivična krševita stijena u južnom uglu platoa, koju je klesar pretvorio u stolicu sa naslonom za leđa. Stolica je danas znatno oštećena, ali su se ipak njene dimenzije mogle ustanoviti. Za razliku od prve, ovu stolicu mještani nazivaju “Mala stolica.”[3][4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Pavao Anđelić – Nada Miletić, Vratar, Rogatica, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muze Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 108, Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 11-12; Srednjovjekovni grad Vratar; Jedan dan na srednjovjekovnom Vrataru.
- ^ Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo 1982, 134.
- ^ Kamene stolice na srednjovjekovnom gradu Vrataru - rogatica-bih.blogspot.com, 2011
- ^ Bešlagić, st. 119
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bešlagić, Šefik (1985). Kamene Stolice Srednjovjekovne Bosne I Hercegovine. ANUBiH, Sarajevo.
- Pavao Anđelić – Nada Miletić, Vratar, Rogatica, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muze Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 108.
- Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953.
- Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo 1982.
- Srednjovjekovni grad Vratar, [1]
- Jedan dan na srednjovjekovnom Vrataru, [2]