Drina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Drina
Бањска стена - Тешке боје.jpg
Drina, Perućko jezero, Bosna i Hercegovina, pogled sa planine Tare u Srbiji.
Savarivermap.png
Karta sliva rijeka Save i Drine južno od Dunava
Izvorno imeDrina
Države Bosna i Hercegovina
Srbija
Dužina346 km
IzvorNastaje spajanjem rijeka Tare i Pive
43°20′25″N 18°50′22″E / 43.34028°N 18.83944°E / 43.34028; 18.83944
NV izvora441 m
Ušćekod Sremske Rače, Srbija
44°53′25″N 19°21′14″E / 44.89028°N 19.35389°E / 44.89028; 19.35389Koordinate: 44°53′25″N 19°21′14″E / 44.89028°N 19.35389°E / 44.89028; 19.35389
NV ušća90 m
Ulijeva se uSavu
SlivCrnomorski sliv
Prosječni protok395
Površina sliva19.926 km2
Lijeve pritokeSutjeska, Bistrica, Kolina, Osanica, Odska rijeka, Podhranjenski potok, Prača, Janja
Desne pritokeĆehotina, Lim, Rzav, Žepa, Ljuboviđa, Drinjača, Jadar

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja većim dijelom toka čini prirodnu granicu te zemlje sa Srbijom.

Nastaje spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive u Šćepan Polju. Od rijeka koje protiču Bosnom i Hercegovinom jedino je rijeka Sava duža od Drine. Ujedno je i najduža pritoka Save. Svojim tokom dužine od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju (Semberiji) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu Sremske Rače. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi 358 metara.

Tok[uredi | uredi izvor]

Kajakaši na Drini.

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio Bosne i Hercegovine također je dobio ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka, kao što su Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača, Rzav i Vrelo.

Kanjon Drine.

Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost, ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su Sutjeska, Bistrica, Kolina, Osanica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke (24 km).

Prosječni mjesečni protok (u m3/s)
Hidrološka stanica: Radalj (podaci izračunati od 1979. do 2006)

Hidroelektrane[uredi | uredi izvor]

Gornji tok Drine.
HE Bajina Bašta iz 1966. godine.

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik.

HE Višegrad zvanično je puštena u pogon 26. novembra 1989, kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m3.

HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m3. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.[1]

HE "Zvornik" puštena je u rad 26. jula 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m3. HE "Zvornik" godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.[1]

Mostovi[uredi | uredi izvor]

Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed-paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je u romanu "Na Drini ćuprija" opisao nobelovac Ivo Andrić.

Noviji mostovi na Drini su:

  • "Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
  • most u centru Foče
  • viseći most ispod mosta Alije Izetbegovića u Goraždu - izgrađen u ratu za prebacivanja hrane, lijekova i ranjenih civila s jedne strane grada na drugu
Drina kod Ljubovije.
  • most Skelani - Bajina Bašta
  • most u Ustokolini
  • most na Osanici
  • most na Sadbi
  • most u Vitkovićima
  • most u Baćcima (Goražde)
  • most Alije Izetbegovića (Goražde)
  • most Most Žrtava genocida u Srebrenici (Goražde)
  • most u Kopačima
  • most u Međeđi
  • most na ušću Lima
  • most Bratoljub (Bratunac)
  • most Bratunac - Ljubovija
  • most Zvornik - Mali Zvornik
  • most Karakaj - Mali Zvornik
  • most Šepak - Loznica
  • uskotračni željeznički most kod ušća Lima u Drinu - bio je važan strateški objekat, koji je nekoliko puta rušen i obnavljan tokom dva Svjetska rata, da bi 1989. godine bio potopljen akumulacionim jezerom HE Višegrad

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Na novčanici od 5000 dinara Drina je oslikana kako teče kroz Višegrad
  • Drina je bila granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog Carstva.
  • Duž Drine, granice Austro-Ugarske i kraljevine Srbije, 1914–1915. vođene su velike ratne operacije.
  • Drina je 27. marta 1896. dostigla vodostaj 14 m viši od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu.
  • Krajem 19. vijeka rijekom su krstarili austrougarski parobrodi i dolazili do Zvornika.
  • Za Drinu se veže izreka "nemoj ispravljati krivu Drinu" i znači "raditi beskoristan posao".

Drina u književnosti[uredi | uredi izvor]

Ivo Andrić, koji je dio djetinjstva proveo u Višegradu, često je koristio Drinu kao pozadinu svojih djela. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je roman Na Drini ćuprija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 9. 12. 2008. Pristupljeno 29. 12. 2008. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]