Kruševica (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Kruševica
Krusevica2.JPG
Kruševica u Obodniku
Države Bosna i Hercegovina
Dužina 14 km
Izvor obronci Očauš - Borja
NV izvora 910 m
Ušće Vrbanja (Obodnik)
Pritoke Diklanski i Veliki Breski potok, Sirovac, Veliki Jankovac i Tovilovića potok
Kruševica ispod mosta na cesti R-440
Vidljiv je ostatak potpornog stuba na mostu nekadašnje uskotračne pruge Kotor-VarošŠiprage.

Kruševica je najsnažnija desna pritoka Vrbanje. Duga je oko 14 km. Veće desne pritoke su joj Diklanski i Veliki Breski potok, te Sirovac, a lijeve: Veliki Jankovac i Tovilovića potok.[1] Njene dvije čelenke (Vilenski i Grebenski potok) izviru na sjeveroistočnim padinama planine Očauš, na ekspoziciji prema Borju, (na oko 950 m n/v). Značajnije desne pritoke su joj Diklanski i Veliki Breski potok, Mali Mrđin potok, Sirovac, Uzlomac, Slatki potok i Rasova, a lijeve: Stevanovina, Veliki Jankovac, Đukin do, Lauška rijeka i Vaganjski potok. Na njima je (sve do 60-tih godina XX stoljeća) bilo čak oko 40 vodenica.[2][3][4]

Na južnom planinskom lancu Rogljuša – Trnjić njive – Plane je razvođe Kruševice i Maljevske rijeke (također pritoke Vrbanje), a na sjeverozapadnom lancu Omac – Jezero – Gejevi je njena vododijelnica sa Malom Usorom (sliv Bosne)[5].

Kruševica protiče kroz Maslovare, a u matičnu rijeku se ulijeva u Obodniku, pri odvojku regionalne alne ceste (R-440)za Šiprage i Kruševo Brdo, od magistralne ceste M-4 (Banjaluka –– Kotor-VarošTeslićMatuzićiDoboj).[6] [7]. U Matuzićima je ulaz na magistralnu cestu M-17.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  5. ^ Magic Map, Izd. (2012): Bosna i Hercegovina – Geografska karta. ISBN: 978-86-7802-025-4, www.magicmap.rs, Beograd
  6. ^ [2]
  7. ^ Mučibabić B., ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine, Geodetski zavod BiH, Sarajevo

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]