Idi na sadržaj

Obodnik

Obodnik
(naselje)
Kruševica rijeka, Obodnik
Kruševica rijeka, Obodnik
Obodnik nalazi se u Bosna i Hercegovina
Obodnik
Obodnik
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°34′16″N 17°29′15″E / 44.5711°N 17.4875°E / 44.5711; 17.4875
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaKotor-Varoš
Nadmorska visina340 m
Stanovništvo (2013)
  Naseljeno mjesto663
Vremenska zonaCET (UTC+1)
  Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj211745[1]
Matični broj općine20281

Obodnik je naseljeno mjesto u općini Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina.

Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 842 stanovnika.[2]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Obodlik se nalzi na ušću Kruševice i Vigošće u Vrbanju (340 m n/v). Od ove lokacije dolina Vrbanje se širi u Večićko polje i poduzlomačku zaravan oko Vrbanjaca. Kroz njega prolazi Magistralna cesta M4 (BanjalukaMatuzići), koji se tu uključuje na magistralnu cestu M17. Pri ušću Kruševice je odvojak asfaltirane regionalne ceste R-440 za Šiprage i Kruševo Brdo. Okružen je potplaninskim uzvisinama: na jugoistoku – Poturak (790 m), sjeverozapadu – Lisina (703 m) i na sjeveru – V. Obodnik (640 m).[3][4][5]

Planinske padine su obrasle hrastovo-grabovom i mješovitom listopadno-četinarskom šumom.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme II svjetskog rata Obodnik je bio komunikacijski čvor i narodnooslobodilačkih i neprijateljskih jedinica i poprište Bitke za Obodnički vis 1944.[6][7][8][9]

Početkom 1992., Obodničani su učestvovali u etničkom čišćenju susjednih hrvatskih i bošnjačkih naselja u okviru svoje MZ, kao i ostalih sela u dolini Vrbanje. Razrušena su sva hrvatska i bošnjačka naselja u dolini Vrbanje, od Kruševa Brda do Banjaluke. Lokalno stanovništvo je ubijano, mučeno i/ili prognano.[10][11][12][13][14][15][16][17][18][19][20][21][22]

Hronologija

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Obodnik
2013.[23]1991.1981.[24]1971.[25]
Osoba663 (100,0%)842 (100,0%)520 (100,0%)493 (100,0%)
Srbi660 (99,55%)833 (98,93%)505 (97,12%)481 (97,57%)
Bošnjaci1 (0,151%)1 (0,203%)1
Hrvati1 (0,151%)4 (0,475%)5 (0,962%)7 (1,420%)
Nisu se izjasnili1 (0,151%)
Jugoslaveni3 (0,356%)10 (1,923%)
Ostali2 (0,238%)4 (0,811%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 15. 9. 2015.
  2. Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  4. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet „Đuro Pucar Stari“, Kotor Varoš.
  7. Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  8. Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  9. Petrić N.(2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, ISBN 86-7073-1134.
  10. Iris M. (2009). NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, New York,ISBN 9781444306965.
  11. ICTY Prosecution: General Mladic had a hand in crimes. Sense. 16 May 2012. Retrieved 2014-08-12.
  12. Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954..
  13. Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
  14. http://www.icty.org/x/cases/brdanin/trans/en/030527IT.htm.
  15. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 21. 8. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  16. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 21. 8. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 16. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  18. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 11. 2014. Pristupljeno 21. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  19. [http://www.senseagency.com/naslovna.24.html?searchText=zlo%C4%8Din+u+grabovici&search=Pretra%C5%Bei Arhivirano 22. 5. 2014. na Wayback Machine
  20. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 11. 2014. Pristupljeno 21. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  21. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 12. 5. 2014. Pristupljeno 21. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  22. "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  23. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 9. 2015.
  24. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 9. 2015.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]