Idi na sadržaj

Srbi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Srbi
Срби
Ukupno stanovništva
11,5–12,5 miliona[1][2]
Regije sa značajnim stanovništvom
Srbija Srbija5.988.093[3]
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina1.086.733[4]
Hrvatska Hrvatska186.633[5]
Crna Gora Crna Gora178.110[6]
Slovenija Slovenija38.964[7]
Makedonija Makedonija35.939[8]
Albanija Albanija30.000[9]
Rumunija Rumunija22.725[10]
Mađarska Mađarska10.038[11]
Njemačka Njemačka650.000–750.000[12]
Sjedinjene Američke Države SAD199.080[13]
Australija Australija97.315 (2001)
Švicarska Švicarska187.000[nedostaje referenca][14]
Francuska Francuska120.000[15]
Kanada Kanada55.545 (2001)
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo70.000
Švedska Švedska120.000[nedostaje referenca][16]
Danska Danska12.000
Italija Italija70.000[17]
Južnoafrička Republika Južnoafrička Republika25.000[17]
Norveška Norveška6.000
Nizozemska Holandija6.000
Grčka Grčka5.500
Rusija Rusija5.000
Luksemburg Luksemburg4.000
Brazil Brazil2.000
Čile Čile2.000
Češka Češka Republika1.801 (2001)
Novi Zeland Novi Zeland1.400
Slovačka Slovačka434 (2001)
Jezici
srpski
Religija
pravoslavci, ateisti
Vezane etničke grupe
Indoevropski
Slaveni
Južni Slaveni

Srbi su južnoslavenski narod koji pretežno živi na Balkanu i Panonskoj niziji. U Srbiji čine oko 83,3% stanovništva, u Bosni i Hercegovini oko 30,77%,[4] a u Crnoj Gori 28,73%. Navedene države imaju najveću koncentrciju srpskog stanovništva. Manji broj Srba živi u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj, kao i u raznim zemljama u dijaspori.

Srbi su većinom pravoslavne vjeroispovjesti, većina ih govori srpskim jezikom koji pripada južnoslavenskoj grupi slavenskih jezika.

Etimologija

Naziv Srbi potiče od staroslavenskog oblika *sъrbъ. U srednjovjekovnim grčkim spisima spominje se kao Σέρβιοι, Σέρβλοι, a u starim srpskim spisima kao srъbinъ, srъblinъ. Naziv se očuvao u imenu oblasti Zribia (Majsen) koja se pominje kod Kosmasa. Kod Konstantina VII Porfirogenita naziv Σέρβιοι se odnosi na jedno južnoslavensko pleme. Oblik *sъrbъ se dovodi u vezu sa ruskim izrazom пасерб (posinak), sa ukrajinskim прісербіті (pridružiti se, priključiti se), sa staroindijskim sarbh- (tući, seći, ubiti), sa latinskim sero (sastavljati) i sa grčkim ειρω (nizati).[18]

Jezik

Srbi govore srpskim jezikom. Srpski jezik je službeni jezik Srbije i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine te jedan od dva službena jezike sporne teritorije djelimično priznatog Kosova.

Poznati Srbi

Srbi su igrali zapaženu ulogu u razvoju umjetnosti i nauke. Grupu zapaženih srpskih intelektualaca uključuju naučnici Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Pavle Savić, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Einsteina), književnici Miloš Crnjanski, Đura Jakšić i drugi.

Reference

  1. ↑ "Serbs around the World by region" (PDF). Serbian Unity Congress. 2013. Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ Theodore E. Baird; Amanda Klekowski von Koppenfels (juni 2011). "The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development" (PDF). University of Kent at Brussels: 5. Arhivirano s originala 18. 10. 2012. Pristupljeno 21. 10. 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ↑ "Popis stanovništva Srbije iz 2011" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 6. 7. 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  4. 1 2 "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ↑ "STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011". Arhivirano s originala, 7. 1. 2013. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  6. ↑ Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  7. ↑ "Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002". Arhivirano s originala, 6. 8. 2011. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  8. ↑ Државен завод за статистика: Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци (PDF)
  9. ↑ "Srbi nisu priznati u Albaniji"
  10. ↑ Agenţia Naţionala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii: Recensamânt România 2002 Arhivirano 13. 5. 2007. na Wayback Machine
  11. ↑ "Srpska Dijaspora | Susedne zemlje | Srba u Mađarskoj tri puta više". Arhivirano s originala, 14. 12. 2014. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  12. ↑ Srbi u Njemačkoj Arhivirano 8. 12. 2015. na Wayback Machine, Zentralrat der Serben in Deutschland e.V. / Centralni savjet Srba u Njemačkoj (ZSD)
  13. ↑ "Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported".
  14. ↑ "Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz". Neue Zürcher Zeitung. 14. Oktober 2008. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  15. ↑ Ministère des Affaires étrangères: title=Présentation de la République de Serbie Arhivirano 6. 10. 2014. na Wayback Machine, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  16. ↑ Nordstrom. str. 353. (Serbia and Iran as top two countries in terms of immigration beside "Other Nordic Countries", based on Nordic Council of Ministers Yearbook of Nordic Statistics, 1996, 46—47)
  17. 1 2 Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Dijaspora
  18. ↑ Vasmer 1955, str. 611—12.

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Srbi&oldid=3797623"