Srbi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Srbi
Срби
NSrbs3.jpg
Ukupna populacija
11,5–12,5 miliona[1][2][3]
Značajno stanovništvo u
Srbija Srbija 5.988.093[4]
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina 1.086.733[5]
Hrvatska Hrvatska 186.633[6]
Crna Gora Crna Gora 178.110[7]
Slovenija Slovenija 38.964[8]
Makedonija Makedonija 35.939[9]
Albanija Albanija 30.000[10]
Rumunija Rumunija 22.725[11]
Mađarska Mađarska 10.038[12]
Njemačka Njemačka 650.000–750.000[13]
Sjedinjene Američke Države SAD 199.080[14]
Australija Australija 97.315 (2001)
Švicarska Švicarska 187.000[potreban citat][15]
Francuska Francuska 120.000[16]
Kanada Kanada 55.545 (2001)
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo 70.000
Švedska Švedska 120.000[potreban citat][17]
Danska Danska 12.000
Italija Italija 70.000[18]
Jezik
srpski
Vjera
pravoslavci, ateisti
Vezane etničke grupe
Indoevropski
Slaveni
Južni Slaveni

Srbi su južnoslavenski narod koji pretežno živi na Balkanu i Panonskoj niziji. U Srbiji čine oko 83,3% stanovništva, u Bosni i Hercegovini oko 30,77%,[5] a u Crnoj Gori 28,73%. Navedene države imaju najveću koncentrciju srpskog stanovništva. Manji broj Srba živi u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj, kao i u raznim zemljama u dijaspori.

Srbi su većinom pravoslavne vjeroispovjesti, većina ih govori srpskim jezikom koji pripada južnoslavenskoj grupi slavenskih jezika.

Etimologija

Naziv Srbi potiče od staroslavenskog oblika *sъrbъ. U srednjovjekovnim grčkim spisima spominje se kao Σέρβιοι, Σέρβλοι, a u starim srpskim spisima kao srъbinъ, srъblinъ. Naziv se očuvao u imenu oblasti Zribia (Majsen) koja se pominje kod Kosmasa. Kod Konstantina VII Porfirogenita naziv Σέρβιοι se odnosi na jedno južnoslavensko pleme. Oblik *sъrbъ se dovodi u vezu sa ruskim izrazom пасерб (posinak), sa ukrajinskim прісербіті (pridružiti se, priključiti se), sa staroindijskim sarbh- (tući, seći, ubiti), sa latinskim sero (sastavljati) i sa grčkim ειρω (nizati).[19]

Jezik

Srbi govore srpskim jezikom. Srpski jezik je službeni jezik Srbije i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine.

Poznati Srbi

Srbi su igrali zapaženu ulogu u razvoju umjetnosti i nauke. Grupu zapaženih srpskih intelektualaca uključuju naučnici Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Pavle Savić, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Einsteina), književnici Miloš Crnjanski, Đura Jakšić i drugi.

Reference

  1. ^ "Svaki drugi Srbin živi izvan Srbije". Novosti. maj 2014.
  2. ^ "Serbs around the World by region" (PDF). Serbian Unity Congress. 2013. Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2013. Cite journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ^ Theodore E. Baird; Amanda Klekowski von Koppenfels (juni 2011). "The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development" (PDF). University of Kent at Brussels: 5. Cite journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. ^ Popis stanovništva Srbije iz 2011.
  5. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016.
  6. ^ STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011.
  7. ^ Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  8. ^ Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002
  9. ^ Државен завод за статистика: Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци (PDF)
  10. ^ "Srbi nisu priznati u Albaniji"
  11. ^ Agenţia Naţionala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii: Recensamânt România 2002 Archived 2007-05-13 na Wayback Machine
  12. ^ "Srpska Dijaspora | Susedne zemlje | Srba u Mađarskoj tri puta više". Arhivirano s originala, 14. 12. 2014. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  13. ^ Srbi u Njemačkoj Archived 2015-12-08 na Wayback Machine, Zentralrat der Serben in Deutschland e.V. / Centralni savjet Srba u Njemačkoj (ZSD)
  14. ^ "Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported".
  15. ^ "Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz". Neue Zürcher Zeitung. 14. Oktober 2008. Provjerite format datuma u parametru |date= (pomoć)
  16. ^ Ministère des Affaires étrangères: title=Présentation de la République de Serbie, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  17. ^ Nordstrom. str. 353. (Serbia and Iran as top two countries in terms of immigration beside "Other Nordic Countries", based on Nordic Council of Ministers Yearbook of Nordic Statistics, 1996, 46—47)
  18. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Dijaspora
  19. ^ Vasmer 1955, str. 611—12.

Vanjski linkovi