Slaveni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Slaveni su najbrojnija etnička i lingvistička grupa naroda u Evropi. Govore slavenskim jezicima i nastanjuju najveće dijelove jugoistočne, istočne i srednje Evrope. Rasprostranjeni su takodjer i u dijelovima Azije sve do Tihog okeana.

Slaveni se u prvim historijskim dokumentima javljaju kao Veneti ili Vendi. Kasnije ranosrednjevijekovni historičari i hronisti Jordanes, Diakon te drugi zapisi kao St. Vita Columbani govore o Venetima zvanim Sclaueni ili Sklaveni na području bivših rimskih provincija Venetia, Vindelicia, Raetia, Istra, Norik, Dalmatia i Panonia, očito je riječ o današnjim Slovencima.

Raspravlja se i o vezi između Lužika i Slavena. Neki istraživači povezuju Lužike sa Slavenima, drugi s Germanima, a treći tvrde da su Lužici bili miješano pleme ili savez plemena različitih naroda. Lužici su imali keltske elemente, a spominju se i kao dio Vandala u Magna Germania, koja je pokrivala današnju Šleziju (nazvanu po Silingi-Vandalima). Grad Legnica (Liegnitz) u Šleziji vjerovatno vuče korijen iz imena Lužika.

Slaveni se javljaju u historiji kad se za Germanima i Keltima kreću na zapad u 5. i 6. vijeku, vjerovatno pod pritiskom naroda iz Sibira i istočne Evrope (Huni, Avari, Bugari i Mađari). Tada Slaveni naseljavaju područje između Odre i Elbe na sjeveru, zatim Češku, Moravsku, velik dio današnje Austrije, Panoniju i Balkan, te gornji tok rijeke Dnjepar.

Po svom dolasku na šira područja vjeruje se da Slaveni nisu naselili sve i postali vecina u svim drzava kojim se danas zovu slavenskim nego je vjerovatnije da su domaci stanovnici vecinom Iliri prihvatili slavenski jezik, u ovim drzavama kao i u drzavama gdje su Slaveni vecina se uspostavljaju prve oblici "državnosti", kojima su upravljali knezovi s riznicom i vojskom, kao i prve klasne podjele, s plemićima koji su pristajali uz Franke i Sveto Rimsko Carstvo.

Podjela Slavena[uredi | uredi izvor]

Slaveni se dijele u tri velike grupe:

Broj Slavena[uredi | uredi izvor]

Prema procjenama u svijetu živi oko 360 miliona Slavena.

Nacija Nacionalna država Broj
Rusi Rusija 130.000.000[1][2]
Poljaci Poljska 57.393.000[3]
Ukrajinci Ukrajina 46.700.000–51.800.000[4]
Srbi Srbija 12.100.000[5]–12,500,000[6]
Česi Češka 12.000.000[7]
Bugari Bugarska 10.000.000[8][9]
Bjelorusi Bjelorusija 10.000.000[10]
Hrvati Hrvatska 8.000.000[11][12][13]
Slovaci Slovačka 6.940.000[14]
Bošnjaci Bosna i Hercegovina 2.800.000–4.600.000
Slovenci Slovenija 2.500.000[15]
Makedonci Makedonija 2.200.000[16]
Crnogorci Crna Gora 500.000

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Нас 150 миллионов -Русское зарубежье, российские соотечественники, русские за границей, русские за рубежом, соотечественники, русскоязычное население, русские общины, диаспора, эмиграция". Russkie.org. 20 February 2012. Pristupljeno 29 April 2013. 
  2. ^ [1]
  3. ^ including 36,522,000 single ethnic identity, 871,000 multiple ethnic identity (especially 431,000 Polish and Silesian, 216,000 Polish and Kashubian and 224,000 Polish and another identity) in Poland (according to the census 2011) and estimated 20,000,000 out of Poland Świat Polonii, witryna Stowarzyszenia Wspólnota Polska: "Polacy za granicą" (Polish people abroad as per summary by Świat Polonii, internet portal of the Polish Association Wspólnota Polska)
  4. ^ Paul R. Magocsi (2010). A History of Ukraine: The Land and Its Peoples. University of Toronto Press. str. 10–. ISBN 978-1-4426-1021-7. 
  5. ^ Theodore E. Baird; Amanda Klekowski von Koppenfels (June 2011). "The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development". University of Kent at Brussels. str. 5. Arhivirano s originala, 2012-10-18. 
  6. ^ "Serbs around the World by region". Serbian Unity Congress. 2013. Arhivirano s originala, 5 December 2013. 
  7. ^ "Tab. 6.2 Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů" [Table. 6.2 Population by nationality, by region] (PDF). Czech Statistical Office (jezik: češki). 2011. Arhivirano s originala, 31 January 2012. 
  8. ^ Kolev, Yordan, Българите извън България 1878 – 1945, 2005, р. 18 Quote:"В началото на ХХI в. общият брой на етническите българи в България и зад граница се изчислява на около 10 милиона души/In 2005 the number of Bulgarians is 10 million people
  9. ^ The Report: Bulgaria 2008. Oxford Business Group. 2008. str. 8. ISBN 978-1-902339-92-4. Pristupljeno 26 March 2016. 
  10. ^ Karatnycky, Adrian (2001). Freedom in the World: The Annual Survey of Political Rights and Civil Liberties, 2000–2001. Piscataway, NJ: Transaction Publishers. str. 81. ISBN 978-0-7658-0884-4. Pristupljeno 7 June 2015. 
  11. ^ Daphne Winland (2004), "Croatian Diaspora", u Melvin Ember; Carol R. Ember; Ian Skoggard, Encyclopedia of Diasporas: Immigrant and Refugee Cultures Around the World. Volume I: Overviews and Topics; Volume II: Diaspora Communities 2 (illustrated iz.), Springer Science+Business, str. 76, ISBN 978-0-306-48321-9, It is estimated that 4.5 million Croatians live outside Croatia ... 
  12. ^ "Hrvatski Svjetski Kongres". Arhivirano s originala, 2003-06-23. Pristupljeno June 1, 2016. , Croatian World Congress, "4.5 million Croats and people of Croatian heritage live outside of the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina"
  13. ^ Palermo, Francesco (2011). "National Minorities in Inter-State Relations: Filling the Legal Vacuum?". u Francesco Palermo. National Minorities in Inter-State Relations. Natalie Sabanadze. Martinus Nijhoff Publishers. str. 11. ISBN 90-04-17598-9. 
  14. ^ including 4,353,000 in Slovakia (according to the census 2011), 147,000 single ethnic identity, 19,000 multiple ethnic identity (especially 18,000 Czech and Slovak and 1,000 Slovak and another identity) in Czech Republic (according to the census 2011), 53,000 in Serbia (according to the census 2011), 762,000 in the USA (according to the census 2010), 2,000 single ethnic identity and 1,000 multiple ethnic identity Slovak and Polish in Poland (according to the census 2011), 21,000 single ethnic identity, 43,000 multiple ethnic identity in Canada (according to the census 2006)
  15. ^ Zupančič, Jernej (August 2004). "Ethnic Structure of Slovenia and Slovenes in Neighbouring Countries" (PDF). Slovenia: a geographical overview. Association of the Geographic Societies of Slovenia. Pristupljeno 10 April 2008. 
  16. ^ Nasevski, Boško; Angelova, Dora; Gerovska, Dragica (1995). Матица на Иселениците на Македонија [Matrix of Expatriates of Macedonia] (jezik: makedonski). Skopje: Macedonian Expatriation Almanac '95. str. 52–53. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]