Karpati

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karpati
Visoke Tatre, Poljska
Najviša tačka
Visina2.655 m
Geografija
Lokacija Češka
Poljska
Slovačka
Mađarska
Ukrajina
Rumunija
Srbija
LanacKarpati
Geologija
Vrsta planinePlaninski masiv

Karpati[1] (istočni) su 500 km dug planinski lanac.

Raspon se proteže od krajnje istočne Češke (3%) i Austrije (1%) na sjeverozapadu preko Slovačke (21%), Poljske (10%), Ukrajine (10%), Rumunije (50%) do Srbije (5 %) na jugu.[2][3] [4] [5] Najviši lanac unutar Karpata poznat je kao planine Tatre u Poljskoj i Slovačkoj, gdje najviši vrhovi prelaze 2600 metara. Drugi najveći raspon su Južni Karpati u Rumuniji, gdje se najviši vrhovi kreću između 2500 metara i 2550 metara.

Podjele Karpata obično uključuju tri glavna dijela: [6]

Topografska karta Karpatskih planina

Površina im je 53.000 kvadratnih kilometara, što je oko 22% čitave teritorije Rumunije. Široki su oko 100 km, a najviši vrh visok je 2511 m. Prosječna im je visina 1500 do 1600 m. Karpati su vrlo raščlanjeni pa su oblikovali slikovite lednjačke doline, jezera, kanjone i sl. Najzanimljivi dio Karpata svakako je Vulkanski pojas. Rad vulkana prestao je u mlađem ledenom dobu. Uz slikovit krajolik, ovdje su prisutna vulkanska jezera kao i brojni izvori mineralnih voda. U Karpatima postoji i pojas kamene soli. Ta takozvana Slana brda puna su ponikvi i dolina. Flišni zemljani pokrivač uzrokovao je veliku pošumljenost.

1.Vanjski zapadni Karpati, 2. Unutrašnji zapadni Karpati, 3. Vanjski istočni Karpati, 4. Unutrašnji istočni Karpati, 5. Južni Karpati, 6. Rumunski zapadni Karpati, 7. Transilvanski plato, 8. Srbijansko rudno gorje

Južni Karpati ili Transilvanske alpe, poznati i kao i «nepravilni» Karpati, najviši su planinski lanac u Rumuniji. Zbog asimetričnog profila prozvani su nepravilnim. Građom, sastavom i reljefnim osobinama toliko se razlikuju od ostatka Karpata da se uglavnom smatraju posebnim planinskim lancem. Tu se nalazi i najviši vrh Moldavenau (2544 m). Ovdje je rad ledenjaka bio velik pa su oni bili glavni modifikatori reljefa. Kraj je bogat ugljem i željezom. Lanac ima velik broj ledenjačkih jezera.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Carpathian Mountains | Physical Features, Economy & Study | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 2024-03-07. Pristupljeno 2024-04-03.
  2. ^ [1] Error in Webarchive template: Empty url. "The Carpathians" European Travel Commission, in The Official Travel Portal of Europe, Retrieved 15 November 2016
  3. ^ [2] Error in Webarchive template: Empty url. The Carpathian Project: Carpathian Mountains in Serbia, Institute for Spatial Planning, Faculty of Geography, University of Belgrade (2008), Retrieved: 15 November 2016
  4. ^ https://nhmbeo.rs/wp-content/pdfovi/Bulletin-2010-03.pdf Bulletin of the Natural History Museum, pg. 54, Valuing the geological heritage of Serbia (UDC: 502.171:55(497.11), Aleksandra Maran (2010),
  5. ^ Paun Es Durlić (2011). Sacred Language of the Vlach Bread. Balkankult. ISBN 9788684159290. Arhivirano s originala, 29 January 2018. Pristupljeno 15 November 2016.
  6. ^ About the Carpathians – Carpathian Heritage Society Error in Webarchive template: Empty url.
  7. ^ [3] Error in Webarchive template: Empty url. "The Carpathians" European Travel Commission, in The Official Travel Portal of Europe, Retrieved 15 November 2016
  8. ^ [4] Error in Webarchive template: Empty url. The Carpathian Project: Carpathian Mountains in Serbia, Institute for Spatial Planning, Faculty of Geography, University of Belgrade (2008), Retrieved: 15 November 2016
  9. ^ Paun Es Durlić (2011). Sacred Language of the Vlach Bread. Balkankult. ISBN 9788684159290. Arhivirano s originala, 29 January 2018. Pristupljeno 15 November 2016.