Planinski lanac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Andi, najduži planinski lanac na svijetu

Planinski lanac je velika masa koja se sastoji od planina s vrhovima ili bez njih, usko povezanih po poziciji, smjeru, formaciji i dobu nastanka. Izraz planinski lanac nekad se koristi kako bi se kombiniralo nekoliko geoloških funkcija koje su geografski (regionalno) u vezi.

Planinski lanci obično su segmentirani po visoravnima ili planinskim prijevojima i dolinama. Pojedinačne planine u jednom planinskom lancu ne moraju nužno imati ista geološka obilježja, iako najčešće imaju.

Najduži planinski lanac na svijetu jesu Andi, koji se prostiru zapadnom obalom Južne Amerike i imaju dužinu od nevjerovatnih 7200 km. Himalaji su planinski lanac koji sadrži najviše svjetske vrhove, a među njima i najviši, Mount Everest (8848 m), koji se nalazi na granici Nepala i Kine.

Klima[uredi | uredi izvor]

Planinski lanci određuju klimu u područjima u kojima se nalaze. Kad voda ispari iz mora i krene prema planinskim vrhovima, tokom dolaska u viša područja rashladit će se i tako proizvoditi kišu ili snijeg, ali kad taj zrak pređe planinu i pođe se spuštati, bit će suh i, prema tome, neće donijeti kišu na drugu stranu planinskog lanca. Najbolji primjer za to vidimo na Himalajima. Kad monsuni krenu puhati s Indijskog okeana prema Indiji i sjeveru, visoki planinski vrhovi Himalaja neće dozvoliti oblacima da pređu sjeverno ka Tibetu. Zbog toga to područje sjeverno od Himalaja rijetko dobija kišu i suho je. Donji dio zapadne obale Južne Amerike prekriva pustinja. Razlog tome jeste planinski lanac Anda, koji ne propuštaju vodenu paru koja dolazi s istoka, s Atlantskog okeana.