Dnjepar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Dnjepar

Dnjepar (ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnjipro, bjeloruski: Дняпро/Dnjapro) rijeka u Istočnoj Evropi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more. Treća je po veličini evropska rijeka (iza Volge i Dunava) s dužinom od 2285 km.

Među prvima, Dnjepar spominje starogrčki historičar Herodot (5. st. prije Hrista) pod imenom Borysthenes (u doslovnom prijevodu sa starogrčkog «onaj što teče sa sjevera»). Rimski historičari ga nazivaju Danapris dok je za vrijeme Kijevske Rusije među Slavenima bio poznat kao Slavutič.

Dnjepar izvire u Valdajskoj visoravni u zapadnoj Rusiji nastavljajući teći kroz lesna i stepska područja Bjelorusije. 115 km svoga toka čini prirodnu granicu između Bjelorusije i Ukrajine kroz koju nastavlja svoj put prema Crnom moru. utiče deltskim ušćem. Duž toka rijeke izgrađen je niz hidroelektrana (Kijevska, Kanevska, Kremenčugska, Dnjeprodzeržinska, Dnjeproges, Kahovska i Dnjeproges II), a posljednjih 800 km prije ulijevanja u Crno more, sačinjavaju lanci nekoliko akumulacijskih jezera nastalih njihovom izgradnjom. Elektrane na Dnjepru proizvode energiju koja pokriva 10% potreba cijele Ukrajine.

Dnjepar je plovan 1990 km od ušća. Mjestimično se plovidba odvija po bočnim kanalima. Sistemom plovnih kanala Dnjepar je povezan sa Zapadnom Dvinom, Njemenom, Zapadnim Bugom koji ga spajaju s Baltikom. Zaleđen je od decembra do marta ili aprila.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: