Dnjepar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Dnjepar
Rijeka
Rijeka Dnjepar u blizini ukrajinskog Hersona
Rijeka Dnjepar u blizini ukrajinskog Hersona
Država Flag of Russia.svg Rusija
Flag of Belarus.svg Bjelorusija
Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Grad Dorogobuž, Smolensk, Mahilyow, Kijev, Čerkasi, Dnjepropetrovsk
Dužina 2.145 km
Pražnjenje
 - Prosjek 1.670 /s

Dnjepar (ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnjipro, bjeloruski: Дняпро/Dnjapro) je jedna od najdužih rijeka u Evropi. Izvire u blizini ruskog grada Smolenska i teče kroz Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu, gdje se preko delte ulijeva u Crno more.

Četvrta je najduža evropska rijeka (poslije Volge, Dunava i Urala) a ujedno i najduža bjeloruska i ukrajinska rijeka.

Ukupna dužina rijeke varira između 2.145[1] i 2.201 km[2], sa slivom površine od oko 504.000 km2, sa slivom površine od oko 504.000 km2. Poznata je po svojim branama i hidroelektranama. Dnjepar predstavlja važan plovni put za ekonomiju Ukrajine i preko kanala Dnjepar-Bug povezan je s drugim plovnim putevima u Evropi.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Među prvima, Dnjepar spominje starogrčki historičar Herodot (5. stoljeće p. n. e) pod imenom Borysthenes (u doslovnom prijevodu sa starogrčkog «onaj što teče sa sjevera»). Rimski historičari ga nazivaju Danapris dok je za vrijeme Kijevske Rusije među Slavenima bio poznat kao Slavutič.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Satelitski snimak Dnjepra i njegovih pritoka

Ukupna dužina Dnjepra je 2.145 kilometara[1] od kojih prvih 485 km protiče kroz Rusiju, slijedećih 700 km kroz susjednu Bjelorusiju[1] a zadnjih 1.095 km, do ušća u Crno more, teče kroz Ukrajinu. Obuhvata sliv površine od oko 504.000 km2, od kojih oko 289.000 km2 u Ukrajini a oko 118.360 km2 u Bjelorusiji.[1]

Dnjepar izvire u Valdajskoj visoravni u zapadnoj Rusiji nastavljajući teći kroz lesna i stepska područja Bjelorusije. 115 km svoga toka čini prirodnu granicu između Bjelorusije i Ukrajine kroz koju nastavlja svoj put prema Crnom moru. utiče deltskim ušćem. Duž toka rijeke izgrađen je niz hidroelektrana (Kijevska, Kanevska, Kremenčugska, Dnjeprodzeržinska, Dnjeproges, Kahovska i Dnjeproges II), a posljednjih 800 km prije ulijevanja u Crno more, sačinjavaju lanci nekoliko akumulacijskih jezera nastalih njihovom izgradnjom. Elektrane na Dnjepru proizvode energiju koja pokriva 10% potreba cijele Ukrajine.

Dnjepar je plovan 1990 km od ušća. Mjestimično se plovidba odvija po bočnim kanalima. Sistemom plovnih kanala Dnjepar je povezan sa Zapadnom Dvinom, Njemenom, Zapadnim Bugom koji ga spajaju s Baltikom. Zaleđen je od decembra do marta ili aprila.

Pritoke[uredi | uredi izvor]

Dnjepar ima mnogo pritoka (do 32.000) od kojih je 89 dužine iznad 100 km. Neke od njih su sljedeće (D-desna a L-lijeva pritoka):

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Main characteristics of the largest rivers of Belarus » Land Of Ancestors - Belarus". landofancestors.com. Pristupljeno 7. 12. 2015. 
  2. ^ "Річки України. Дніпро" [Rijeke Ukrajine. Dnjepar]. geoknigi.com (jezik: ukrajinski). Pristupljeno 7. 12. 2015.