Dnjestar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Dnjestar
Ua river dnestr piliptsche.jpg
Države Ukrajina, Moldavija
Dužina 1362 km
Izvor Ukrajinski Karpati
NV izvora 1000 m m
Ušće kod Odese Crno more
Prosječni protok 310 m3/s na ušću
Površina sliva 68627 km2 km2

Dnjestar (Ukrajinski: Дністер, rumunski: Nistru) je velika rijeka u Istočnoj Evropi duga 1362 km. Izvire ispod ukrajinskih Karpata i osim kroz Ukrajinu teče i kroz Moldaviju odvajajući otcepljeno području Pridnjestrovlja te do ušća u Crno more ponovo protiče kroz državu u kojoj i izvire.

Porijeklo imena[uredi | uredi izvor]

Ime rijeke Dnjestar dolazi od sarmatske (Iranski jezik) riječi Danu nazdja što znači Bliska rijeka.[1] Starije skitsko ime rijeke bilo je Tiras, a to je značilo Brza.

Ime rijeke Dnjestar dolazi od sarmatske (Iranski jezik) riječi Danu nazdja, a to je značilo Bliska rijeka. Antičkogrčki naziv za rijeku je bio Tiras a što je izvedenica iz sarmatskog jezika i znači Brza.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Dnjestarski liman

Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, na zapadu Ukrajine, pored mjesta Drohobiča blizu granice sa Poljskom, i teče jugoistočno prema ušću u Crnom moru. Jednim dijelom gornjeg toka tvori prirodnu granicu između Ukrajine i Moldavije, nakon toga teče kroz Moldaviju u dužini od 398 km, dijeleći tako Moldaviju od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldavije. U Crno more se ulijeva u Ukrajini, pored grada Odese, i na ušću tvori Dnjestarski liman. Dnjestarski liman je dužine 42,5 km i maksimalne širine 12 km, površine koja varira od 360 do 408 km2, dok prosječna dubina iznosi 1,8 m. Na zapadnoj strani limana nalazi se gradić Belgorod Dnjestrovski a na istočnoj strain grad Ovidiopol. U donjem dijelu toka, desna obala Dnjestra je brdovita i viša od niske lijeve obale. Najvažnije pritoke Dnjestra su rijeke: Reut i Bik. Rijeka Dnjestar faktički predstavlja kraj evroazijske stepe.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ušće rijeke Seret u Dnjestar

Tokom historijskog doba, za vrijeme kasnog neolita i ranog eneolitika rijeka Dnjestar je bila centar jedne od najnaprednije civilizacije na svijetu. Naime, u to doba na području današnje Ukrajine i Moldavije u periodu između 5300. godine p. n. e. i 2600. godine p. n. e. je postojala kultura nazvana Cucuteni-Tripolie nazvana prema najvećim arheološkim nalazištima Cucuteni i Tripolie. Na tom području otkrivena su mnoga arheološka nalazišta naselja koja su imala i do 15000 stanovnika a prema naučnim istraživanjima pretpostavlja se da su upravo na tom području nastale neke od prvih poljoprivrednih zajednica u historiji.

U antičko doba, Dnjestar je spominjan kao najvažnija rijeka stare Sarmatije, od strane brojnih klasičnih geografa i historičara.

Od 14. vijeka do 1812. godine dio rijeke Dnjestar je formirao istočnu granicu Kneževine Moldavije. Između dva svjetska rata, rijeka Dnjestar je bila dio prirodne granice između Rumunije i bivšeg SSSR-a. Tokom Drugog svjetskog rata, njemačke i rumunske snage borile su se protiv sovjetske crvene armije na zapadnoj obali rijeke.

Nakon raspada bivšeg SSSR-a i proglašenja nezavisnosti Republika Moldavija, područje na istoku Moldavije, između Dnjestra i granice sa Ukrajinom je odbilo lojalnost centralnoj vlasti u Kišinjevu i proglasilo Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku sa Tiraspolom kao glavnim gradom. Na moldavskom jeziku ova se regija naziva i Transnіstrіa.

Pritoke[uredi | uredi izvor]

S obzirom na veliki sliv Dnjestar ima mnogo pritoka a neke od njih su (naziv pritoke i dužina u km)[2]:

Lijeve pritoke:

Desne pritoke:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mallory, J.P. and Victor H. Mair. The Tarim Mummies: Ancient China and the Mystery of the Earliest Peoples from the West. London: Thames & Hudson, 2000. p. 106
  2. ^ http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/D/N/DniesterRiver.htm

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: