Idi na sadržaj

Azovsko more

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Azovsko more
Azovsko more na karti
LokacijaIstočna Evropa
Koordinate46°N 37°E / 46°N 37°E / 46; 37
VrstaRubno more
Maks. dužina360 km
Maks. širina180 km
Površina39.100 km2
Prosječna dubina7 m
Maks. dubina14 m
Zapremina vode290 — 320 km3
Slanost10,9
Dužina obale11860 km
OstrvaJejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik
1 Dužina obale nije dobro definisana mjera.

Azovsko more (rus. Азóвское мóре; ukr. Азвське мóре) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim moreuzom sa Crnim morem na jugu. Na sjeveru i zapadu je okružen Ukrajinom, a na istoku Rusijom.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

More je dugačko 340 km i široko 135 km. Glavne rijeke koje se ulivaju su Don i Kubanj, koje obezbjeđuju da voda mora ima niži salinitet, a također unose velike količine mulja. Na zapadu leži 100 km dugi Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaliv. Azovsko more je najpliće more na svijetu sa prosječnom dubinom od 13 m i najvećom dubinom od 15,3 m. Na mjestima sa velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra. Preovlađujuća morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet ide od 1 do 15 promila (u poređenju sa okenskih 30-40 promila) u zavisnosti od mjesta i godišnjeg doba.[1] Plitkost i mali salinitet čine more pogodnim za zamrzavanje. Formiranje morskog leda se može privremeno desiti bilo gdje u periodu od decembra do polovine marta. U sadašnjim klimatskim uslovima, more se ne zamrzava cijelo, iako se more tokom 18. i 19. vijeka i sve do kraja 1970ih bilo redovno zamrzavalo svake godine do početka februara.

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]