Azovsko more

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Azovsko more
Black Sea map.png
Azovsko more na karti
Lokacija Istočna Evropa
Koordinate 46°N 37°E / 46°N 37°E / 46; 37
Vrsta Rubno more
Maks. dužina 360 km
Maks. širina 180 km
Površina 39.100 km2
Prosječna dubina 7 m
Maks. dubina 14 m
Zapremina vode 290 — 320 km3
Slanost 10,9
Dužina obale1 1860 km
Ostrva Jejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik
1 Dužina obale nije dobro definisana mjera.

Azovsko more (rus. Азóвское мóре; ukr. Азвське мóре) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim moreuzom sa Crnim morem na jugu. Na sjeveru i zapadu je okružen Ukrajinom, a na istoku Rusijom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

More je dugačko 340 km i široko 135 km. Glavne rijeke koje se ulivaju su Don i Kubanj, koje obezbjeđuju da voda mora ima niži salinitet, a također unose velike količine mulja. Na zapadu leži 100 km dugi Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaliv. Azovsko more je najpliće more na svijetu sa prosječnom dubinom od 13 m i najvećom dubinom od 15,3 m. Na mjestima sa velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra. Preovlađujuća morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet ide od 1 do 15 promila (u poređenju sa okenskih 30-40 promila) u zavisnosti od mjesta i godišnjeg doba.[1] Plitkost i mali salinitet čine more pogodnim za zamrzavanje. Formiranje morskog leda se može privremeno desiti bilo gdje u periodu od decembra do polovine marta. U sadašnjim klimatskim uslovima, more se ne zamrzava cijelo, iako se more tokom 18. i 19. vijeka i sve do kraja 1970ih bilo redovno zamrzavalo svake godine do početka februara.

Reference[uredi | uredi izvor]