Botnički zaliv

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj zaliva Boothia

Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti, švedski: Bottniska viken) je sjeverni dio Baltičkog mora. Smješten je između Finske na istoku i Švedske na zapadu. Na jugu zaljeva se nalaze Olandska ostrva. U najužem svom dijelu između Umeå na švedskoj i Vaasa na finskoj strani zimi često potpuno zamrzne. Zaliv se dijeli na veći i dublji južni dio Botničko more (Bottenhavet), dok manji i plići sjeverni dio i jeste u stvari Botnički zaliv (Bottenviken). Do prije 10.000 godina ovaj dio Skandinavije je bio pod debelom ledenom masom, a poslije topljenja kopnena masa se izdizala i to čini i dalje, godišnje 6-10 mm u prosjeku. Nizak procenat soli od 3-6% i duge i hladne zime ne dozvoljavaju kompleksniji razvoj vodene flore i faune. U slobodnom prijevodu sa švedskog botten u stvari znači kopno, tlo pod nogama ili jednostavno dno.

Dužina zaliva je 725 km. Širok je od 80 km do 240 km i ima površinu od 117.000 km². Najveća dubina zaliva je 295 metara, a prosječna 60 metara.[1][2]

Satelitski snimak Botnijskog zaljeva

Rijeke[uredi | uredi izvor]

U zaliv Boothia se ulijeva nekoliko rijeka:

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Na obalama zaliva je smješteno nekoliko gradova:

Reference[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Botnički zaliv koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.