Finski jezik
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Finski jezik suomi | |
---|---|
Države govorenja | Finska, Estonija, Švedska Tornedalen, Norveška Finnmark, Sjeverozapadna Rusija Karelija |
Regije govorenja | Uglavnom Sjeverna Evropa |
Broj govornika | 5 miliona[1] |
Rang | - |
Jezička porodica | uralski finski |
Sistem pisanja | {{{sistem pisanja}}} |
Službeni status | |
Služben u | Finska, EU |
Regulatori | Institut za istraživanje finskih jezika |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | fi |
ISO 639-2 | fin |
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika |
Finski jezik (suomi ili suomen kieli) pripada baltofinskoj grupi ugro-finskih jezika; srodan je estonskom i livonskom jeziku. Njime govori 90% ljudi u Republici Finskoj, te određen broj stanovnika u Švedskoj, Norveškoj, SAD, Rusiji, Estoniji, Litvaniji i Latviji. Finski jezik je dobio određen broj elemenata iz germanskih i baltičkih jezika. Pismo je finska latinica. Osnivač finskog književnog jezika je Michael Agricoale 1542, a pisac prve finske gramatike Eskil Petraeus 1649.
Ovim jezikom se služi oko 5 miliona ljudi. Jedan je od zvaničnih jezika Evropske Unije.
Finski jezik je član Ugro-Finske porodice jezika i ubraja se u aglutinativne jezike. Ima reputaciju jezika koji je veoma težak za učenje, vjerovatno zato što nema mnogo bliskih jezika. Najbliskiji jezik mu je estonski.
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
U finskom postoji 15 padeža, tako da u finskom nisu potrebni prijedlozi. Bogat je samoglasnicima, koji mogu biti dugi i kratki. Zbog toga Finci tvrde da im je jezik veoma pjevljiv. Ovaj jezik nema rodove ni članove.
Finski je pozajmio dosta riječi iz švedskog, njemačkog i, u posljednje vreme, engleskog. Međutim, teško je prepoznati ove riječi, jer su one postale priolagođene finskom jeziku.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Finski jezik |