Estonski jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Estonski jezik
eesti keel
Regije govorenjaEvropa
Države govorenja Estonija
Jezička porodica
  • Estonski jezik
Broj govornika1,3 miliona
Sistem pisanjalatinica
Službeni status
Regulator(i)Institut za estonski jezik (poluslužbeno)
Jezički kod
ISO 639-1et
ISO 639-2 / 5est
ISO 639-3est
Također pogledajte:
Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Estonski jezik (estonski: eesti keel; izgovor: [eːsti keːl]) jeste službeni jezik u Estoniji. Govori ga oko 1,1 milion ljudi[1] u ovoj državi uz desetke hiljada u raznim migrantnim zajednicama.[2] Pripada baltofinskoj grani uralske jezičke porodice.

Jedna posebna osobina ovog jezika koja je privukla veliko zanimanje lingvista jest ono što se tradicionalno posmatralo kao tri stepena fonemske dužine: kratki, dugi i "predugi", tako da se riječi /sɑdɑ/, /sɑˑdɑ/ i /sɑːdɑ/ međusobno razlikuju. U stvarnosti, razlika nije čisto u fonemskoj dužini i još se raspravlja o fonološkom mehanizmu koji leži iza svega.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dva različita historijska estonska jezika (nekad su se smatrali dijalektima), sjevernoestonski i južnoestonski jezik, zasnovani su na precima migracije modernih Estonaca na područje današnje Estonije u najmanje dva talasa; obje grupe govorile su značajno različitim baltofinskim narječjima.[3] Moderni standardni estonski razvio se iz dijalekata sjeverne Estonije.

Estonska gramatika izdana u Revalu 1637. od strane Heinricha Stahla

Činjenica da je Estonija nakon Sjevernih krstaških ratova bila pod dominacijom Danske, Njemačke, Švedske i Rusije značajno je usporila razvoj autohtone pismenosti u Estoniji.

Najstariji pisani spomenik baltofinskih govora u Estoniji datira iz 13. vijeka. Originates Livoniae u Hronikama Henrika Latvijskog sadrži estonske toponime, riječi i fragmente rečenica.

Primjer iz jezika[uredi | uredi izvor]

1. član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:

Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim.

("Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.")

Važnije riječi i izrazi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Estonian language | Visit Estonia". Visitestonia.com (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 10. 2023.
  2. ^ "Estonica.org - Estonian in a world context". web.archive.org. 27. 9. 2018. Arhivirano s originala, 27. 9. 2018. Pristupljeno 24. 10. 2023.
  3. ^ Rannut, Mart (2004). "Language Policy in Estonia" (PDF). Noves SL. Revista de Sociolingüística. Arhivirano s originala (PDF), 3. 7. 2010. Pristupljeno 27. 2. 2009.
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 10. 2007. Pristupljeno 18. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)



Nedovršeni članak Estonski jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.