Estonski jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Estonski jezik
eesti keel
Države govorenja Estonija
Regije govorenjaEvropa
Broj govornika1,3 miliona
Jezička porodicauralski
baltofinski
estonski
Službeni status
RegulatoriInstitut za estonski jezik (poluslužbeno)
Jezički kod
ISO 639-1et
ISO 639-2est
ISO 639-3est
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika

Estonski jezik (estonski: eesti keel; izgovor: [eːsti keːl]) jeste službeni jezik u Estoniji. Govori ga oko 1,1 milion ljudi u ovoj državi uz desetke hiljada u raznim migrantnim zajednicama. Pripada baltofinskoj grani uralske jezičke porodice.

Jedna posebna osobina ovog jezika koja je privukla veliko zanimanje lingvista jest ono što se tradicionalno posmatralo kao tri stepena fonemske dužine: kratki, dugi i "predugi", tako da se riječi /sɑdɑ/, /sɑˑdɑ/ i /sɑːdɑ/ međusobno razlikuju. U stvarnosti, razlika nije čisto u fonemskoj dužini i još se raspravlja o fonološkom mehanizmu koji leži iza svega.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dva različita historijska estonska jezika (nekad su se smatrali dijalektima), sjevernoestonski i južnoestonski jezik, zasnovani su na precima migracije modernih Estonaca na područje današnje Estonije u najmanje dva talasa; obje grupe govorile su značajno različitim baltofinskim narječjima.[1] Moderni standardni estonski razvio se iz dijalekata sjeverne Estonije.

Estonska gramatika izdana u Revalu 1637. od strane Heinricha Stahla

Činjenica da je Estonija nakon Sjevernih krstaških ratova bila pod dominacijom Danske, Njemačke, Švedske i Rusije značajno je usporila razvoj autohtone pismenosti u Estoniji.

Najstariji pisani spomenik baltofinskih govora u Estoniji datira iz 13. vijeka. Originates Livoniae u Hronikama Henrika Latvijskog sadrži estonske toponime, riječi i fragmente rečenica.

Primjer iz jezika[uredi | uredi izvor]

1. član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:

Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim.

("Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.")

Važnije riječi i izrazi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rannut, Mart (2004). "Language Policy in Estonia" (PDF). Noves SL. Revista de Sociolingüística. Arhivirano s originala (PDF), 3. 7. 2010. Pristupljeno 27. 2. 2009. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ http://www.speakestonian.co.uk/



Globe of letters.svg Nedovršeni članak Estonski jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.