Selenga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Selenga
Selenga2.jpg
Države Flag of Mongolia.svg Mongolija
Flag of Russia.svg Rusija
Dužina 992 (sistem Jenisej–Angara–Selenga 5539) km
Izvor Khövsgöl, Mongolija
Ušće Bajkalsko jezero
Prosječni protok

284

površina sliva = 447000

Selenga (mongolski: Сэлэнгэ мөрөн; rus. Селенга́), je najveća rijeka koja protiče kroz Mongoliju i rusku Republiku Burjatiju Nastaje od dvije rijeke, rijeke Ider i Delgermörön. Teče uglavnom u pravcu sjeveroistoka, dužinom od 992 km, do svog ušća u najveće slatkovodno jezero na svijetu, Bajkalsko jezero.[1][2] Neki izvori navode i dužinu rijeke od 1.024 kilometra.[3] Zajedno sa rijekama Jenisej i Angara tvori riječni sistem Jenisej-Angara, dužine 5.539 km, što ga svrstava kao 5. najduži riječni tok na svijetu. Svojim protokom od 935 m3 u sekundi, rijeka čini skoro polovinu količine vode koja se ulije u Bajkalsko jezero. Pri ušću u jezero formira široku deltu, površine od oko 680 km2.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv rijeke potiče od mongolskog glagola "seleh" što bi u prijevodu na bosanski jezik značilo plivati. Prema drugoj verziji, naziv je nastao od riječi Evenki jezika (nekada poznat kao tunguški jezik) sele i nastavka -nga.[4] Provincija Selenga u Mongoliji je upravo nazvana prema ovoj rijeci.

Željeznički most iznad rijeke Selenge, u blizini grada Ulan-Udea

Također pogledati[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ H. Barthel, Mongolei-Land zwischen Taiga und Wüste, Gotha 1990, p.34f
  2. ^ "Сэлэнгэ мөрөн". www.medeelel.mn. Pristupljeno July 16, 2007. 
  3. ^ "Селенга". Great Soviet Encyclopedia. www.yandex.ru. Pristupljeno May 5, 2009. 
  4. ^ E.M. Pospelov, Географические названия Мира (Geograficheskie nazvaniya mira, Moscow: Russkie slovari, 1998), p. 378.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]