Kijev

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kijev
Kijev noću
Kijev noću
Službeni grb {{{službeno_ime}}}
Grb
Država Ukrajina
Površina
 • Ukupno 839 km2
Nadmorska visina 179 m
Stanovništvo (2007)
 • Ukupno 2.700.000
Poštanski broj 01xxx-04xxx
Pozivni broj +380 44
Veb-sajt kmv.gov.ua

Kijev (ukrajinski: Ки́їв (Kyjiv, čitaj: kyjiu) je glavni i najveći grad Ukrajine. Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu države. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2.660.401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna.

Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Evrope, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. vijeku kao glavno mjesto na kojem su Istočni Slaveni trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.

Od X. do XII. vijeka, prijestonica je Kijevske Rusi, velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde Mongola predvođene Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240.). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, potom Poljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajem Rusije.

Grad se ponovno razvija tokom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucija 1917.(vidi Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.

Ponovno je jako stradao tokom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, ali obnova je odmah uslijedila nakon rata, i Kijev postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza (iza Moskve i Lenjingrada).

U maju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada.

Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavnim grad nezavisne Ukrajine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kijev koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.