Andorra la Vella

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Andorra la Vella
Grad
Panorama Andorra la Vella
Panorama Andorra la Vella
Flag of Andorra la Vella.svg
Zastava
Escut d'Andorra la Vella.svg
Grb
Država  Andora
Nadmorska visina 1,023 m n.v. 
Površina 30 km2
Stanovništvo 63,574 (2011)
Vremenska zona UTC+01:00
Poštanski broj AD500
Web stranica: andorralavella.ad

Andora la Vella je glavni i najveći grad Andore. Nalazi se na jugu zemlje u uskoj pirinejskoj dolini Gran Valira. Glavni je grad de facto od 1287. godine, a službeno od donošenja prvog andorskog ustava 1993. godine. Sjedište je zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Najvažnije privredne grane su turizam i finansije.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Andorra la Vella se nalazi u dolini između planina Valira del Nord i Valira del Orient koje pripadaju planinskom lancu Pireneji. Smješten je na rijeci Valiri. S obzirom na visinu od 1.023 metara je najviši glavni grad u Evropi i popularno skijalište. Temperature tijekom godine su od −1 °C do 20 °C.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na mjestu današnjeg grada postoje nalazišta iz kamenog doba. Postoje podaci da je grad osnovan u doba prije Krista. U vrijeme Karla Velikog je spadao u franačku pokrajinu Marca Hispanica. U 8. vijeku grad su stigli Mauri. 1278. godine je proglašen andorskom prijestolnicom. Iz tog doba potječe stara gradska jezgra. 1707. godine je izgrađena zgrada parlamenta. U 20. vijeku područje grada nije imalo velik historijski značaj, pa čak nije uključueno u Versajski ugovor. 1930.-ih Boris Skossyreff je uspostavio demokratiju. 1993. je službeno uspostavljena parlamentarna demokratija. 1991. i 2005. godine je bio domaćin Igara malih evropskih država.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Andorra la Vella je privredno središte Andore. Većina andorskih preduzeća ovdje ima upravu. Svake godine dolazi oko 10 miliona turista, što donosi velike prihode. Također, grad je i jedno od europskih bankarskih središta. Iako država nije članica Evropske unije, koristi euro.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Poznata je po starom gradskom jezgru s kamenim ulicama i kućama. Također je poznata crkva Sant Esteve izgrađena u 11. vijeku u romaničkom stilu. Značajna je zgrada parlamenta u starom dijelu grada. Najstarija i najpoznatija crkva je vjerovatno crkva u župi Santa Coloma. [1] Najveći kulturni centri u gradu su vladina dvorana, glavni muzej i gradsko pozorište. Također je poznat gradski trg.

Transport[uredi | uredi izvor]

Kao glavni grad, povezan je s većim aerodromima u Toulouseu, Gironi, Perpignanu i Barceloni. [2] S obzirom na reljef zračni promet nije razvijen. U gradu postoji željeznica, te gradski prijevoz autobusom. Željeznicom je povezan s francuskim gradićem L'Hospitalet-près-l'Andorre koji je povezan s Parizom i Barcelonom.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Međunarodni odnosi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]