Paragvaj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Republika Paragvaj
República del Paraguay
Zastava Paragvaja Grb Paragvaja
Zastava Grb
Himna"Paraguayos, República o Muerte"

Položaj Paragvaja
Službeni jezik španski, guarani
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Horacio Cartes
Nezavisnost 14. maj 1811
Površina
 -  Ukupno 406.752 km2 (59.)
 -  Vode (%) 2,3
Stanovništvo
 -  Ukupno 6.158.000 (101.)
 -  Gustoća stanovništva 15/km2 
Valuta paragvajski guarani
Vremenska zona UTC -4, ljeti UTC -3
Internetska domena .py
Pozivni broj +595

Paragvaj (španski: República del Paraguay), službeno Republika Paragvaj, jest država u centralnom dijelu Južne Amerike. Kontinentalna je država, bez izlaza na more i uz Boliviju je jedina takva južnoamerička država i općenito jedna od dvije takve države izvan Afroevroazije. Najmanja je kontinentalna država Amerike.[1] Graniči sa Argentinom na jugu i jugozapadu, Brazilom na istoku i sjeveroistoku i s Bolivijom na sjeverozapadu.

Leži na obje obale rijeke Paragvaj, koja teče centralnim dijelom države, od sjevera ka jugu. S obzirom na to da leži u centralnom dijelu Južne Amerike, često se naziva Srce Južne Amerike (Corazón de Sudamérica).[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Historija Paragvaja

Prije dolaska Španaca Paragvaj je bio naseljen raznim indijanskim plemenima. Postao je nezavisan od 1811 godine. Od 1864-1870 ratovali su protiv Brazila, Argentine, Urugvaja. Poslije početnih pobjeda rat su izgubili, te je nastalo katastrofalno stanje u državi. Oko 2/3 muškog stanovništva je izgubljeno, nastala je teška socijalna i finansijska situacija. Tadašnji diktator Francisco Solano je mislio ovim ratom stvoriti svjetsku velesilu. I sam je izgubio život u džungli. 1932. Paragvaj je ratovao protiv Bolivije, te je dobio gornju granicu. U unutrašnju situaciju često su se miješale SAD-e.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Geografija Paragvaja

Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Vlada[uredi | uredi izvor]

2012. je Fernando Lugo impičmentom uklonjen sa mjesta predsjednika. Naslijedio ga je Federico Franco.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Paragvajski departmani

Paragvaj se administrativno dijeli na 17 departmana i Distrikt glavnog grada, što predstavlja prvi nivo administrativne podjele. Departmani se dalje dijele na distrikte kojih je ukupno 261.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Paragvaj ima tržišnu privredu s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Schenoni, Luis (2017). "Subsystemic Unipolarities?". Strategic Analysis. 41 (1): 74–86. doi:10.1080/09700161.2016.1249179.
  2. ^ "En el corazón de Sudamérica". ABC. Pristupljeno 17. 3. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]