Idi na sadržaj

Kostarika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kostarika
República de Costa Rica
Zastava Kostarike Grb Kostarike
Zastava Grb
Himna: "Noble patria, tu hermosa bandera"

Položaj Kostarike na karti
Položaj Kostarike
Glavni grad San Jose
Službeni jezik španski jezik
Državno uređenje  
Óscar Arias Sánchez
Zakonodavstvo
Nezavisnost 31. maj 1838. (od UDCA) 
Površina
 Ukupno
51.100 km2 (128.)
 Vode (%)
0,7
Stanovništvo
 Ukupno
4.133.884 (procjena 2007) (119.)
85/km2 
Valuta Kostarikanski kolon (CRC)
Vremenska zona UTC-6
Pozivni broj +506
Internetska domena .cr

Kostarika je zemlja u Srednjoj Americi, koja se graniči sa Nikaragvom na sjeveru, i Panamom na jugu. Kostarika na španskom znači "bogata obala". Od građanskog rata 1948. Kostarika je, za razliku od većine srednjoameričkih zemalja, bila pošteđena političkog nasilja. Zemlja je od tada poznata kao država bez vojske, jer je ona ukinuta nakon građanskog rata.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prvi Evropljanin koji je kročio na tlo Kostarike je Kristofor Kolumbo 1502. Do tada je Kostarika bila područje koje se nalazilo između velikih civilizacija Južne Amerike i meksičkog područja. Kostariku je osvojila Španija tokom 17. vijeka i tako je postala najjužnija provincija Nove Španije. Zemlja je tada bila izuzetno siromašna, a i sam guverner je bio primoran da se bavi poljoprivredom kako bi preživio.

Kostarika je 1821. zajedno sa drugim srednjoameričkim zemljama proglasila svoju nezavisnost od Španije. Nakon kraćeg perioda pod meksičkim carstvom, Kostarika je 1823. postala dio ujedinjenih centralnoameričkih država, da bi konačno postala nezavisna 1838. godine.

Od tada je Kostarika bila relativno stabilna zemlja sa samo dva perioda unutrašjih nemira. Prvi put 1917-19 kada je diktator Federico Tinoco Granados došao na vlast. Drugi put je bilo 1948 kada je vojna hunta sa José Figueres Ferrer na čelu uzela vlast nakon kontraverznih izbora. Vojna hunta je ipak napravila slobodan Ustav, koji je garantirao pravo glasa za sve, a 1949 je ukinuta vojska. Figueres je izabran za prvog predsjednika pod novim ustavom. Danas je Kostarika još uvijek uglavnom poljoprivredna zemlja, ali ima i razvijen turizam.

Političke podjele

[uredi | uredi izvor]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Geografija Kostarike obuhvata gotovo 1.300 km (800 milja) tropske obale. Pacifička obala je pretežno planinska i čini oko 80% obalnog kopna. Karipska obala je veličine četvrtine Pacifika i odlikuje se dugim pojasevima pješčanih plaža. Karibi su veoma vlažni s nižim plimama, te močvarama i mangrovama. Pacifička obala ima dva velika poluostrva koja se protežu u okean. Poluostrvo Nicoya je na sjeveru, a poluostrvo Osa na jugu.

Kostarika posjeduje mnoge planinske lance koji okružuju Valle Central. Najsjeverniji se zove Cordillera de Guanacaste i sastoji se od nekoliko vulkana, od kojih su neki još uvijek aktivni. Jugoistočno se nalaze planinski lanci nazvani Cordillera de Tilaran. Posjetioci uglavnom idu na popularne destinacije poput rezervata oblačne šume Monteverde i Nacionalnog parka vulkana Arenal. Cordillera de Tilaran nalazi se u planinskoj centralnoj dolini, Cordillera Central, i uključuje vulkane Poas, Irazu, Turrialba i Barva. Preko polovine stanovništva živi u centralnoj dolini. Planine u Cordillera de Talamanca na jugu su veće nadmorske visine i teže ih je savladati zbog strmog terena.[1]

Kostarika je tropska zemlja. Zahvaljujući razlikama u nadmorskoj visini, zastupljeno je nekoliko različitih mikroklima širom zemlje. U suštini postoje dva godišnja doba, sušna i kišna sezona. Ljeto (sušna sezona) traje od decembra do aprila. Temperature mogu doseći i do 34 stepeni Celzijusa na obali. U Centralnoj dolini temperature ostaju blage, između 22 i 29 stepeni.[1]

Provincije, kantoni i distrikti

[uredi | uredi izvor]
Provinces of Costa Rica.

Kostarika se sastoji od sedam provincija, koje su podijeljene na 81 kanton ("cantón" na španskom, množina "cantones"), kojim upravlja načelnik. Načelnici se biraju demokratskim potem svake četiri godine od strane ljudi iz svakog koantona. Provincijalne legislature ne posotije. Kantoni se opet dijela na distrikte (distritos). Provnicije su:

  1. Alajuela
  2. Cartago
  3. Guanacaste
  4. Heredia
  5. Limón
  6. Puntarenas
  7. San José

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Uprava i administracija

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Bateman, Jason (24. 5. 2017). "Costa Rican Geography". CostaRica.Org (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 9. 2025.