Organizacija američkih država
Organizacija američkih država Organization of American States Organisation des États américains Organização dos Estados Americanos Organización de los Estados Americanos |
||||
---|---|---|---|---|
|
||||
Uzrečica: "Demokratija za mir, sigurnost i razvoj" | ||||
Položaj Organizacije američkih država
|
||||
Glavno sjedište | Washington, D.C. |
|||
Službeni jezik | ||||
Broj zemalja članica | 35 | |||
Lideri | ||||
• Generalni sekretar |
Luis Almagro | |||
• Pomoćnik Generalnog sekretara |
Nestor Mendez | |||
Zakonodavstvo | ||||
Datum osnivanja | 30. april 1948. | |||
Veb-sajt | www.oas.org/en/default.asp |
Organizacija američkih država - OAS ili OES je međunarodna, interkontinentalna organizacija koja u svome članstvu opkuplja 35 američkih država. Osnovana je 30. aprila 1948. godine sa ciljem regionalne solidarnosti i saradnje između država članica.
Sjedište organizacije se nalazi u glavnom gradu SAD-a, Washingtonu. Od 26. maja 2015. godine, glavnu funkciju organizacije, funkciju Generalnog sekretara obavlja urugvajac Luis Almagro.[1]
Historija
[uredi | uredi izvor]Pojam međunarodne unije u Novom svijetu prvi je predložio Simón Bolívar[2] koji je 1826. godine na Kongresu Paname (koja je još uvijek bila dio Kolumbija), predložio stvaranje lige američkih republika, sa zajedničkom vojskom, međusobnim odbranbenim paktom i svenacionalnom parlamentarnom skupštinom. Sastanku su prisustvovali predstavnici Gran Kolumbije (koja je obuhvatala današnju Kolumbiju, Ekvador, Panamu i Venezuelu), Perua, Bolivije, Ujedinjene provincije Centralne Amerike i Meksika ali je ugovor, svečano nazvan, "Sporazum o uniji, ligi i vječnoj konfederaciji" ratifikovan samo od strane Gran Kolumbije. Bolívarov san se uskoro raspršio građanskim ratom u Gran Kolumbiji, raspadom Provincija Centralne Amerike i pojavom nacionalizma prije nego što je Novi svijet dočekao osnivanje novih nezavisnih američkih republika. Bolívarov san o američkom jedinstvu trebao je da ujedini američke Hispanjolce naspram vanjskih sila kojima su bili izloženi.
Članice
[uredi | uredi izvor]Organizacija trenutno broji 35 članica. Nakon osnivanja, 5. maja 1948. godine, ukupno je bilo 21 članica:
Daljim proširivanjem, u članstvo su primljene Kanada i ostale države Karipskog područja. U nastavku su navedene nove članica sa godinom pristupa organizaciji:
- Barbados (1967.)
- Trinidad i Tobago (1967.)
- Jamajka (1969.)
- Grenada (1975.)
- Surinam (1977.)
- Dominika (1979.)
- Sveta Lucija (1979.)
- Antigva i Barbuda (1981.)
- Sveti Vincent i Grenadini (1981.)
- Bahami (1982.)
- Sveti Kristofor i Nevis (1984.)
- Kanada (1990.)
- Beliz (1991.)
- Gvajana (1991.)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ WYSS, JIM. "As a Uruguayan is poised to head the OAS, questions swirl about Venezuela". Miami Herald Pristupljeno 11.10.2016.
- ^ "Panama: A Country Study". Washington: GPO for the Library of Congress, 1987. Pristupljeno 11.10.2016.
- ^ "OAS readmits Honduras to its ranks". CNN. 1. 6. 2011. Pristupljeno 1. 11. 2012.
- ^ "Države članice". OAS. Pristupljeno 11. 10. 2016.
- ^ "Cuba Will Not Return to the OAS". Havana Times. 11. 10. 2016.