Grenada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grenada
Zastava Grenade
Zastava
Himna"Hail Grenada"
("Živjela Granada")

Položaj Grenade na karti
Položaj Grenade
Glavni grad St. George's
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
• Kraljica
Elizabeth II
Cécile La Grenade[1]
Keith Mitchell
Zakonodavstvo
Nezavisnost 7. februar 1974. (od Ujedinjenog Kraljevstva
Površina
• Ukupno
344 km2 (203.)
• Vode (%)
1.6
Stanovništvo
• Ukupno
103,000 Procjena 2005 (193.)
259.5/km2 
Valuta Istočno karibijski dolar (XCD)
Vremenska zona UTC-4
Pozivni broj +1 473
Internetska domena .gd

Grenada je ostrvska država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi stanovnici Grenade su bili pripadnici karipskih naroda. Nakon Kolumbova otkrića počinje naseljavanje Britanaca te nešto kasnije Francuza koji od domorodaca kupuju otok 1650. Ponovno je prepušten Britancima 1783. i ostaje njihovom kolonijom do 1974. godine kada stiče punu nezavisnost. Tadašnja vlada uvela je socijalističko društveno uređenje i povezala se s istokom, a ostale su karipske države zbog straha da će Grenada postati baza za potporu ljevičarima zatražile pomoć SAD-a. SAD su 1983. godine izvele invaziju na otok, a američke trupe su se povukle tek 1995. godine. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealth.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Samo ostrvo Grenada je najveće ostrvo; manji Grenadini su: Carriacou, Petit Martinique, Ronde Island, Caille Island, Diamond Island, Large Island, Saline Island, i Frigate Island.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Raširena je proizvodnja začina: cimeta, klinčića, đumbira i muškatnog oraščića.

Turizam je glavna pokretačka snaga privrede Grenade. Uobičajeni turizam na plažama i vodeni sportovi su najviše fokusirani u jugozapadnom regionu oko St George-a, aerodroma i obalnog pojasa; ekoturizam dobija na značaju.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Oko 80% stanovništva su potomci afričkih robova koje su doveli Evropljani. Ostatak čini autohtono karipsko stanovništvo. Gotovo cijelo stanovništvo govori engleskim jezikom. Najraširenija vjera je kršćanstvo: polovicu čine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Iako je Francuski utjecaj na kulturu Grenade mnogo manje vidljiv nego na drugim Karipskim ostrvima, ostala su prezimena i imena mjesta, u svakodnevnom jeziku su prisutne francuske riječi i lokalni dijalekt, ili Patois. Jači utjecaj se primijeti u jako začinjenoj hrani.

Ostrvska kultura je je pod utjecajem Afričkih korijena kod većine Grenadinaca, ali Indijski karipski-Ameroindijski utjecaj vidljiv sa dhal puri, rotis, indijskim slatkišima, kao i kaasavom i currijem u kuhinji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]