Zambija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Zambija
Republic of Zambia
Zastava Zambije Grb Zambije
Zastava Grb
Himna"Stand and Sing of Zambia, Proud and Free"
Položaj Zambije na karti
Položaj Zambije
Glavni grad Lusaka
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Hakainde Hichilema
• potpredsjednik
Mutale Nalumango
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 24. oktobra 1964
Površina
• Ukupno
752.614 km2 (38.)
• Vode (%)
1
Stanovništvo
• Ukupno
10.462.436 (77.)
13/km2 
Valuta Zambijska kwacha (100 ngweea)
Vremenska zona UTC +2
Pozivni broj 228
Internetska domena .zm

Zambija je država u južnoj Africi,[1] bez izlaza na more. Graniči na zapadu s Angolom, na sjeveru s DR Kongom, na sjeveroistoku s Tanzanijom, na istoku s Malavijem, na jugoistoku s Mozambikom te na jugu sa Zimbabveom, Bocvanom i Namibijom.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Teritorija današnje Zambije bila je poznata kao Sjeverna Rodezija od 1911. do 1964. Preimenovana je u "Zambija" kada je stekla nezavisnost 24. oktobra 1964. godine.[2] Novo ime Zambija izvedeno je iz rijeke Zambezi (što može značiti "velika rijeka").[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Starosjedioce Zambije, Bušmane i Hotentote, prije 2000 godina istisnuli su nadolazeći Bantu narodi. U 8. vijeku na području gornjeg Zambezija ustanovio je narod Barotse državu Barotseland, a sjeverno od nje formirao se plemenski savez naroda Bemba. Glavnina doseljavanja započela je u 15. vijeku s dolaskom naroda Luba i Lunda iz susjednog Konga i Angole. Narod Nguni, koji potječe s juga, pridružio im se u 19. vijeku.

Osim malobrojnih portugalskih istraživača Evropljani nisu došli u dodir s teritorijem Zambije sve do sredine 19. vijeka kada na ovo područje prodiru zapadni istraživači, misionari i trgovci. Tako godine 1855. engleski istraživač David Livingstone za Evropu otkriva slapove na rijeci Zambezi i naziva ih po kraljici Viktoriji.

Godine 1888. Cecil Rhodes, predstavnik britanskih trgovačkih i političkih interesa, dobio je od ovdašnjih poglavica koncesiju za iskorištavanje rudnih bogatstava, a još iste godine Sjeverna i Južna Rodezija (sadašnji Zimbabve) proglašene su za područja britanske interesne sfere. Upravljanje protektoratom Sjeverne Rodezije godine 1924.[4] prebačeno je na Britanski kolonijalni ured.

Godine 1953. dvije Rodezije zajedno s Nyasom (današnji Malavi) oblikuju Federaciju Rodezije i Nyase.[5] Sjeverna je Rodezija u to vrijeme poprište nemira, što uzrokuje krizu upravljanja Federacijom. Crna većina zahtjeva veće sudjelovanje u vladi, što dovodi u oktobru i decembru 1962. do raspisivanja izbora za Zakonodavno vijeće. Pobjeđuju Udružena narodna stranka nezavisnosti - UNIP i Afrički narodni kongres Zambije - ZANC, koji u koaliciji ne surađuju osobito složno. Vijeće zahtjeva otcjepljenje Sjeverne Rodezije od Federacije i potpunu samoupravu utemeljenu na novom ustavu i širim demokratskim pravima. Po raspadu Federacije 31. decembra 1963. nastaje dana 24. oktobra 1964. nezavisna Republika Zambija. Prvi predsjednik bio je Kenneth Kaunda.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Pokrajine Zambije

Podjeljena je na 9 pokrajina:

  1. Central
  2. Copperbelt
  3. Eastern
  4. Luapula
  5. Lusaka
  6. Northern
  7. North-Western
  8. Southern
  9. Western

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima je tropska, a na većim nadmorskim visinama suptropska, umjerena. Kolebanja temperaturna od 13-27 stepeni. Padavine od 600mm-1400mm. Najviši vrh je Mučinga 2065 metara.Kroz Zambiju protiče rijeka Zambezi.Glavni grad je Lusaka a jedan od većih gradova je Maramba.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Rudnika bakra Kitwe

Iako je velika većina stanovnika zemlje zaposlena u poljoprivredi, glavni pokretač zambijske privrede je rudarstvo. Zemlja ima velika nalazišta bakra, a vadi se i kobalt. U postkolonijalnom razdoblju zambijska privreda je uglavnom stagnirala ili nazadovala, dijelom i zbog nacionalizacije rudarske industrije i posljedičnog lošeg upravljanja, a dijelom i zbog nepovoljnog svjetskog tržišta bakra, glavnog izvoznog proizvoda. U posljednjih nekoliko godina program privatizacije i liberalizacije te rast cijena bakra na svjetskom tržištu pomogli su ekonomskom oporavku zemlje. Izvozi se i značajna količina struje dobivene u hidroelektranama.

BDP je za 2004. procijenjen na 900 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u). Oko 68% Zambijaca živi ispod priznate državne granice siromaštva, i to: seosko stanovništo u iznosu od 78%, a gradsko više od pola, 53%. Zambija je na 117-tom mjestu, od 128 zemalja, na spisku iz 2007. Global Competitiveness Index-a, koji promatra faktore koji utiču na ekonomski rast.

Tokom decenija vladavine Kaunde, i njegove socijalističke politike, Zambija je pala u siromaštvo, posebno nakon pada cijena bakra na svjetskom tržištu, 1970-tih. godina.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Zambiji živi oko 70 etničkih grupa koje uglavnom govore bantu jezicima. Najveće su Bemba, Nyanja-Chewa, Tonga, Lunda, Luvale, Kaonde i Lozi. Najzastupljenija religija je kršćanstvo, najviše katoličanstvo, a oko trećina stanovnika su muslimani ili hinduisti. Zambija je u afričkim razmjerima prilično urbanizirana – u gradovima živi 44% stanovništva. Virusom HIV-a zaraženo je 10% odraslog stanovništva (nešto manje od milion ljudi).

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zambia | Population, Capital, Language, Flag, & Map | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 22. 6. 2023. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  2. ^ "Zambian Embassy » History" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 4. 2023. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  3. ^ Everett-Heath, John (2017). The Concise Dictionary of World Place Names. Oxford University Press. ISBN 9780192556462.
  4. ^ "Rhodesia | History, Location, Map, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 1. 5. 2023. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  5. ^ "Federation of Rhodesia and Nyasaland | political unit | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 6. 2023.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]